Hrvatska je policija u posljednjih šest godina prijavila ukupno 45.743 osobe zbog sumnje u zloporabu opojnih droga, što je po broju prijavljenih usporedivo s brojem stanovnika grada poput Dubrovnika.
Uz kazneno djelo koje je donedavno regulirano člankom 173 Kaznenog zakona RH govori se o tri vrste zloporabe: posjedovanje droge, prodaja i udruživanje radi prodaje. Izmjenama Kaznenog zakona od ove godine neka djela posjedovanja droge potpadaju pod Prekršajni zakon.
Dobna granica
U odgovoru koji nam je na naš upit poslala Služba za odnose s javnošću MUP-a RH stoje podaci koji govore o statističkoj konstanti u prijavljivanju ove vrste kaznenih djela koja ne bilježe snažne oscilacije u zadnjih šest godina. Najviše prijavljenih bilo je 2007. – ukupno 7952, a najmanje 2009. kada ih je prijavljeno 7063.
Hrvatska policija nikada u zadnjih šest godina godišnje nije prijavila manje od sedam tisuća ali ni više od osam tisuća počinitelja. Godine 2008. bilo je prijavljeno 7882 ljudi, 2010. je bilo ih 7784 , 2011. ukupno je 7767 prijavljenih, a prošle godine 7295 prijavljenih osoba.
– Stručna praksa govori da dobiveni broj prijavljenih pomnožite s brojem tri. Onda ćete ove službene podatke izmiksati s podacima iz sive zone te ćete tako doći do cifre od 180 tisuća osoba koje su u zadnjih šest godina u direktnom kontaktu s drogom u Hrvatskoj. To nije malo i pokazuje da izostaje preventiva.
– Žao mi je što u detaljnom ispisu ovih brojki koje ste mi predočili ne stoji statistika u kojoj bi se obrađivala i dobna granica prijavljenih. No iako se u zadnjih šest godina toliko intenzivno ne bavim ovim problemom, ja sam uvjerena da je broj mlađih osoba u značajnom padu u ovom kaznenom djelu, ali zato raste broj ljudi koji su ostali bez posla”, govori nam psihologinja dr. sc. Mirjana Nazor.
Profesor Sveučilišta u Zagrebu i voditelj Zavoda za bolesti ovisnosti KBC-a “Sestre milosrdnice” dr. sc. Slavko Sakoman jednostavno izračunava formulu dostupnosti droge u nekom društvu.
– To je omjer snaga organiziranog kriminaliteta koji tu drogu raspačavaju i žele je učiniti dostupnom i snaga represivnog aparata. Ako gledamo te policijske brojke koje ste mi prezentirali, one su po mom mišljenju skromne s obzirom na to da je dnevno najmanje 40.000 do 50 tisuća ljudi u izravnom dodiru s raznim drogama. Uza sve to vrlo je bitna struktura prijavljenih jer često jedna uspješna policijska akcija zna uzrokovati tešku nestašicu opijata na određenom teritoriju – govori nam Sakoman.
Granični slučajevi
Sakoman se zauzima za dekriminalizaciju posjedovanja droga, ali ističe da sudac koji izriče kaznu mora biti educiran od strane stručnjaka kao što su psihijatri.
– Nije svejedno kako će sudac tumačiti, na primjer, posjedovanje 200 grama heroina kod određene osobe. Nema vage, nema dokaza da se ta droga željela prodati nekome drugome… A ja mislim da to ipak spada u kaznenu sferu ako zbog ničeg drugog onda zbog činjenice što će posjedovatelj više trovati sebe, okupljati svoje prijatelje u konzumiranju droge i tako širiti tu dostupnost droge. Zato sucima treba stručnjak kod takvih graničnih slučajeva – zauzima se Sakoman.
