ZADAR– Mjesto na kojem je prije 10 godina u Gradskoj knjižnici stvoren Morski utorak bilo je pretijesno za sve zaljubljenike života uz mora i s morem.
Morski utorak je brend zadarske knjižnice, kazao je ravnatelj Ivan Pehar i nagradio zaslužne. Ideju za morski utorak dala je kontinentalka dr. Martina Dragija Ivanović, nastavila je Dorotea Kamber Kontić, a cijelo vrijeme ga je održavala volonterka Zrinka Mandić.
Ona je i ovaj put priredila morsku poslasticu pozivajući u goste splitskog arheologa Branka Kirigina koji je na Palgruži, osim svetišta grčkog junaka Diomeda, na tom najudaljenijem našem otoku, pronašao i okuse vječnosti.
Da je Palagruža bila stjecište svih morskih putova i kultura na sinoćnjem je Morskom utorku prezentirao zadarski arheolog dr. Zdenko Brusić. A on je, prema anegdoti, koju je prepričala dr. Irena Radić Rossi, na Palagruži „izronio” kao Jadranska medvjedica, koja je posljednji put viđena prije 20 godina.
Tada su, zahvaljujući Kiriginu, počela istraživanja Palagruže koja je do tada bio zabranjena zona s najvećim svjetionikom na Jadranu. U istraživanju, kojeg je svojom knjigom tek na pola puta prezentirao Branko Kirigin, sudjelovali su i zadarski arheolozi.
Jedan od njih je i Irena Radić Rossi koja je publici predstavila sadržaj knjige. Među ostalim je istaknula činjenicu kako je Palagruža jedini otok koji se suprotno trendovima potonuća, izdiže iz mora. I to dva milimetra godišnje.
Na otoku je 220 vrsta biljaka, a svjetioničareva žena godišnje ubere 300 kilograma kapara, jedna je od zanimljivosti tog jedinstvenog otoka koju je iznijela I. Radić Rossi.
Sve ostalo je bio užitak za sudionike Morskog utorka koji su slikom, riječju i filmom upoznali Kiriginovu Palagružu. U Oxfordu su za njegovo istraživanje pokazali iznimno zanimanje kada se u najstarijem arheološkom muzeju morala organizirati dvostruka prezentacija, napomenula je naša najpoznatija podvodna arheologinja.
Na rođendanski Morski utorak nije bilo teško potegnuti i gostima iz susjedne županije: novinarki Slobodne Dalmacije Jadranki Grubač i jedriličaru, moreplovcu Šimi Stipaničevu.
