Zašto Hrvatska, za razliku od mnogih europskih zemalja, pa i nama susjednih Slovenije i Srbije, nema zakon o uporabi jezika? Kakav će biti status hrvatskoga jezika u Europskoj uniji i o čemu on ovisi? To su neka od pitanja koja postavljaju jezikoslovci okupljeni oko posljednjeg broja časopisa Matice hrvatske ‘Kolo’.
Hrvatski uskoro postaje 24. službeni jezik Europske unije, no hoće li to i ostati i u kojem obliku, ovisi o hrvatskoj jezičnoj politici. Sve moderne države brinu se o uporabi jezika, ističe akademik August Kovačec te upozorava na dobre primjere u najbližem susjedstvu – Sloveniji i Srbiji koji imaju dobre zakone i koji se uz malo prerade mogu primijeniti u Hrvatskoj.
Politikom prema jeziku zakazale su sve dosadašnje vlade, smatraju jezikoslovci, a jedino su Hrvatski laburisti dva puta predlagali zakon o jeziku. Jezikoslovci su ogorčeni i zbog ukidanja Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika, u svibnju prošle godine. Takvo tijelo imaju gotovo sve slavenske zemlje. Donošenje zakona o uporabi jezika i postavljanje Vijeća za normu bi bio civilizacijski minimum. Mi smo po civilizacijskim mjerilima jednu stepenicu ispod diktatorske Bjelorusije i jednu stepenicu ispod Makedonije koja je etnički i nacionalno razdrta, istaknuo je Kovačec.
Hrvatskoj će uskoro možda biti potrebna i druga Deklaracija o položaju i imenu hrvatskoga jezika, poručili su jezikoslovci.
