Ministarstvo financija i u utorak je nastavilo brusiti Zakon o potrošačkom kreditiranju i Zakon o kreditnim institucijama, a neslužbene informacije govore kako nije isključeno da se zakonskim izmjenama ograniče kamate na potrošačke, odnosno na nenamjenske gotovinske kredite na deset ili devet posto.
To bi uključivalo i kamate na minuse na tekućim računima, a paralelno s tim se još uvijek razmišlja da li u tom slučaju smanjiti dopušteni minus na iznos od jedne plaće ili ga ostaviti u sadašnjim uvjetima koji omogućuju dopušteno prekoračenje tekućeg računa u iznosu od tri plaće.
Podsjetimo, prvi prijedlog Slavka Linića, ministra financija, o tome da se smanje dopuštena prekoračenja na tekućem računu izazvao je dvojake reakcije u javnosti, dok je kod HNS-a, SDP-ova koalicijskog partnera, naišao na tvrd otpor.
Naime, dio građana bio je oštro protiv smanjivanja minusa na tekućem, tvrdeći kako bi bilo kakvo podizanje drugih potrošačkih kredita kratkoročno znatno otežalo njihovu financijsku situaciju, dok su drugi bili za takve izmjene kako ubuduće ne dolazili u napast da plaćaju najveće, kaznene, kamate na tržištu.
Pri tome je Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova, kazala kako građani nisu maloumni ili glupi da ih država treba na takav način “paziti”, dok je Dragan Kovačević, predsjednik gradske organizacije HNS-a u Zagrebu i predsjednik Uprave Janafa, neizravno poručio Liniću da u zadnjih 30 godina nije pročitao ni jednu ekonomsku knjigu.
Prepirka je otišla tako daleko da je Kovačević čak ustvrdio kako bi Vlada trebala promijeniti cjelokupnu gospodarsku i poreznu politiku.
Sve valja uskladiti s Ustavom
Iako su prve neslužbene informacije govorile kako premijer Zoran Milanović baš i nije naklonjen prijedlogu Slavka Linića, sada se čini kako bi ga ipak mogao podržati, ali spekulacije oko novih izmjena govore i kako bi moglo doći do nekih kompromisnih rješenja.
To bi, kao što smo već napomenuli, vodilo k tome da se zakonski omogući smanjenje kamata na potrošačke kredite, uključivo i na minus na tekućem, a da se možda odustane od smanjivanja ukupne razine dopuštenog minusa.
Kako se može doznati, službeni prijedlog oba zakona koja su u igri mogao bi na internetskim stranicama Ministarstva financija osvanuti u srijedu. Informacije iz bankarskih krugova govore kako baš i nisu zadovoljni ovakvim raspletom situacije, ali će u svakom slučaju pristati na eventualna nova pravila igre.
Neslužbene informacije govore i o tome da u Ministarstvu financija posebno vode računa o tome da neke zakonske promjene budu u skladu s Ustavom i da ne budu protumačene kao retroaktivne mjere, što bi moglo rezultirati tužbama i konačno srušiti određene prijedloge.
To se posebno odnosi na mogućnost da se ograniči efektivna kamatna stopa na stambene kredite i za one kredite koji su ugovoreni prije, pa se traži mogućnost da se posebnim definiranjem promjenjivog dijela kamatne stope odstrani mogućnost tumačenja kako se radi o retroaktivnoj mjeri.
Osim toga, bankari i neki ekonomisti upozoravaju kako bi bilo dobro da se pri ograničavanju kamatnih stopa na stambene kredite koriste tržišni, a ne administrativni krediti, jer je bankare preplašila najava ministra Linića kako bi se te kamate u sadašnjim uvjetima mogle smanjiti na maksimalno pet posto.
No, to će sve biti predmet nove rasprave, jer će s objavom na internetskim stranicama Ministarstva financija tih zakonskih prijedloga zapravo početi javna diskusija o novim promjenama zakona.
