Mogućnost da će se jednoga dana u stvarnom vremenu moći snimiti aktivnosti svih neurona središnjeg živčanog sustava pravi je sveti gral brojnih generacija neuroznanstvenika
Prema izviješću predstavljenom u novom broju časopisa Nature Methods to je ovih dana po prvi puta pošlo za rukom stručnjacima s Medicinskog instituta Howard Hughes.
U svojoj studiji tim je proučavao mladunce, odnosno ličinke ribe zebrice iz porodice Cyprinidae koje su bile genetski programirane tzv. indikatorom GCaMP tako da pokazuju stanje iona kalcija. Ličinke su podražavane svjetlom lasera. Trenutak prije nego što će neuroni ispaliti signal, razine iona kalcija u stanici porastu, a u neuronima genetski modificiranih ribica pojavi se svjetlost. To je omogućilo znanstvenicima da prate aktivnosti živčanih stanica bez potrebe da na glave ribica učvršćuju uobičajeno obilje elektroda.
Ovom tehnikom uspjeli su snimiti oko 80 posto aktivnosti od ukupno stotinjak tisuća neurona koliko ih imaju zebrice. Mada su neka slična snimanja obavljana već ranije, ovo je prvi put u povijesti da su stručnjaci u visokoj rezoluciji zabilježili tako veliki postotak aktivnosti u mozgu nekog organizma.
Novo snimanje omogućilo je uvid u djelovanje živčanog sustava u stvarnom vremenu kao i u složenost njegove strukture. Umjesto da su snimali aktivnosti mozga u nekom režnju i pokušavali ih povezati s određenom funkcijom, znanstvenici su u svojoj studiji vidjeli kako koordinirana paljba neurona u različitim dijelovima mozga i leđne moždine pokreće neku specifičnu funkciju. Drugim riječima, zabilježili su zanimljivu spregu više dijelova živčanog sustava u obavljanju određenog zadatka.
Iako je mozak larvi zebrice relativno malen i jednostavan, studija pokazuje da bi se novom metodom u budućnosti mogli analizirati i znatno složeniji živčani sustavi uključujući možda i ljudski.
Ličinke zebrica idealne su za provođenje eksperimenata jer su prozirne, a već u ranoj fazi razvoja odvojene su od majki.
