Prema prvim neslužbenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, HDZ će imati šest predstavnika u Europskom parlamentu, a SDP će dobiti pet mandata. Jedan mandat imat će Hrvatski laburisti.
Prema do sada obrađenim rezultatima izbora, HDZ je dobio 32,27 posto glasova, SDP 31,29 posto, a laburisti 5,98 posto glasova. Ostalih 25 lista nisu prošle izborni prag.
“Ovo je velika pobjeda HDZ-a. Ali nemojmo žuriti dok ne stignu službeni rezultati”, izjavila je za HRT Dubravka Šuica, koja predvodi HDZ-ovu listu kandidata za Europski parlament.
“Vlada je odvojila europske izbore od lokalnih jer je SDP očito mislio da niska izlaznost njima ide u prilog. No, očito su hrvatski birači dovoljno politički zreli i educirani, da su postupili odgovorno”, kaže Šuica.
Od sedam ujutro do sedam navečer u Hrvatskoj su bila otvorena birališta za naše prve europske izbore. Izlaznost je rekordno niska; do 16 sati glasalo je tek 14,63 posto građana. Prvi neslužbeni rezultati bit će objavljeni u 21:45 sati.
U Europski parlament Hrvatska šalje 12 zastupnika. Na gigantskom glasačkom listiću birači su mogli birati između čak 28 listi. Prema anketama provedenim uoči izbora, tek tri liste imaju šanse za prolazak izbornog praga: lista SDP-ove koalicije, lista HDZ-ove koalicije i lista Hrvatskih laburista.
HDZ: Vlada je kriva za nisku izlaznost
U HDZ-ovom stožeru rezultati se dočekuju u vrlo dobrom raspoloženju. HDZ-ovci barataju neslužbenim informacijama da su ostvarili većinu glasova u Dalmaciji, kao i u Vukovarsko-srijemskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Također tvrde da su ostvarili dobre rezultate i u Zagrebu. HDZ-ovce je posebno obradovala neslužbena informacija da su pobijedili u Špičkovini.
No, puno više nego o ishodu izbora, tijekom dana pričalo se o iznimno niskoj izlaznosti. Davor Ivo Stier, HDZ-ov kandidat za Europski parlament, smatra da je za nisku izlaznost kriva aktualna vlast.
“Upozoravali smo da bi se ovo mogli dogoditi, da je odvajanje lokalnih i europskih izbora suprotno onome što čini dobar dio članica Europske unije, u kojima se ti izbori održavaju istovremeno. Vlast je odlučila odvojiti izbore, očito s namjernom da odaziv bude što manji. Zbrzali su izborni proces, smanjili rokove i onemogućili institucionalnu kampanju u kojoj bi građani dobili informacije o europarlamentarcima i načinu glasanja”, kaže Stier.
U SDP-u očekuju da će dobiti najmanje šest zastupnika u Europskom parlamentu. Kazao je to novinarima Tonino Picula, koji se također osvrnuo na nisku izlaznost: “Građani imaju kritičan odnos prema institucijama, i to je razlog slabog odaziva. Nadam se da će izlaznost biti iznad 20 posto”, kazao je Picula.
Rekordno niska izlaznost
Ne treba isključiti čak niti mogućnost da će Hrvatska na svojim prvim europskim izborima postaviti rekord Europske unije po niskom stupnju izlaznosti. Najmanja izlaznost na europske izbore do sada je zabilježena 2009. u Slovačkoj, kada je glasalo tek 19,64 posto birača.
“Postoji više razloga zbog niske izlaznosti. Mediji su dali određeni značaj ovim izborima i mislim da to nije razlog. Jednostavno, to je volja birača”, kaže za HRT predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin.
Podsjećamo, Hrvati će europarlamentarce opet birati za godinu dana, kada će se izbori za Europski parlament održati u čitavoj Uniji. Na tim izborima će hrvatski europarlamentarci, poput svih ostalih, dobiti petogodišnji mandat.
