Zadarska županija, ukupno gledano, ima stabilnu tendenciju biti desnije od državnog prosjeka ukoliko prihvatimo klasičnu medijsku podjelu po kojoj je HDZ desni centar, a SDP lijevi. Ljevica pritom, kad dodamo i laburiste koji su u usponu, većinu svojih glasova osvaja u Zadru i na otocima, dok je u zaleđu desni spektar dominantan. Preciznije, ljevica je relevantna kao politički akter samo u priobalnom dijelu županije.
Dakako, lokalni izbori su specifični u odnosu na državne zbog različitih lokalnih lista i boljeg poznavanja aktera u odnosu na one državne, tako da je svrha ovog mapiranja ukazati na određene trendove od posljednjih lokalnih izbora u županiji, a ne implicirati da su HDZ i SDP jedine relevantne opcije. Posebno se to odnosi na SDP koji na prethodnim lokalnim izborima, 2009. godine, u nekim općinama uopće nije imao vlastitu listu.
S druge strane, vidljivo je kroz vrijeme sve veće razlikovanje Zadra od dijela županije u zaleđu, jer je do 2009. ljevica rijetko pobjeđivala u Zadru na bilo kojim izborima, a od tada je SDP bio jači na predsjedničkim, parlamentarnim i europarlamentarnim u nizu. Za potrebe ovog članka analizirana su tri izbora koji su svi održani, nakon lokalnih 2009, na državnoj razini – drugi krug predsjedničkih 2010. (Josipović protiv Bandića, na karti označeno s 2009. jer je većina događanja na tim izborima bila te godine, a samo drugi krug početkom siječnja 2010), parlamentarni 2011. i europarlamentarni 2013. Iz njih se može uočiti nekoliko stvari. Uvjetno rečeno, ljevica je u gradu zadnjih godina ojačala, a na razini županije stvari ostaju iste. Ako je izbor između Josipovića i Bandića mogao pokazati izbor između jedne lijeve i desne opcije, tada se dobro pokazuje kako se županija raslojava na dva dijela: Zadar, otoci i sjeverni priobalni pojas te Biograd koji su prema prosjeku županije usmjereni relativno više ulijevo i iznimno desno orijentiran ostatak.
Parlamentarni i europarlamentarni izbori to potvrđuju, iako se vide pomaci. Prije svega, treba uočiti kako su parlamentarni izbori 2011. vjerojatno najbolji pokazatelj jer je na njima izlaznost bila veća, a isto tako treba uzeti u obzir da su tu bile zastupljene i manjinske liste čiji se utjecaj najbolje vidi u Gračacu i Obrovcu. Europarlamentarni izbori pak demonstriraju kako je došlo do pada lijeve opcije na razini županije, ali da je on istovremeno dobrim dijelom izazvan apstinencijom jednog dijela lijevih birača dok su birači HDZ-a bili motiviraniji za izlazak. Slaba izlaznost koristila je HDZ-u, koji je ostvario bolji rezultat u nekim ljevije orijentiranim općinama.
Iako su lokalni izbori nešto drugo u odnosu na nacionalne i bira se više na osobnom temelju (pa je tako, na primjer, u na nacionalnoj razini stabilno lijevom Tkonu na vlasti HSS, a na Pagu HSP), ovi trendovi mogu pomoći u razumijevanju glasačkih preferencija. Evidentno je da desne opcije imaju stabilnu prednost u zaleđu i južnom priobalnom dijelu, dok je pitanje koliko će lijeve opcije motivirati glasače jedan od faktora o kojima će ovisiti rezultat u Zadru i nekim priobalnim općinama. Važno je hoće li dobre rezultate posljednjih godina poništiti slabija izlaznost i razočaranje lijevih glasača nasuprot tradicionalno motiviranim glasačima HDZ-a koji predstavljaju stabilnije biračko tijelo.
