Njemačka je zemlja koja uvjerljivo najviše u svijetu ulaže u populacijsku politiku, a ima najmanje rođene djece! Za naknade rodiljama, dječji doplatak, subvencioniranje vrtića, porezne olakšice majkama i još 152 razne beneficije obiteljske politike Njemačka je 2010. uložila 200,3 milijarde eura, što je 7,7 posto BDP-a, dok je europski prosjek oko 2,5 posto BDP-a. No, unatoč svemu tome, Njemačka ima najniži natalitet u cijeloj Europi – samo 1,39 djece po ženi u dobi od 15 do 49 godina. Dakle, 100 žena u Njemačkoj rodi samo 139 djece.
Zbog čega se javlja taj njemački paradoks – puno para, malo djece?
Neki analitičari ističu da je njemačkim ženama karijera ispred obitelji, a gospodarstvo nije uređeno kao u skandinavskim zemljama, da štiti zaposlenu majku. Nedavno je jedna studija pokazala da su fakultetski obrazovane žene s djetetom za isti posao plaćene puno manje od svojih kolegica koje nemaju djecu. Njemačka vlada nedavno je objavila podatke po kojima u Njemačkoj polovica radnica koje imaju djecu radi skraćeno radno vrijeme, dok u ostalim zemljama EU samo trećina majki ne radi puno radno vrijeme.
– Majke s djecom u Njemačkoj u prosjeku rade 18 sati tjedno, što je najmanje u Europi – kazala je njemačka ministrica rada Ursula von der Leyen (55). Ministrica Von der Leyen je liječnica koja je rodila sedmero djece. Njezin primjer najbolje pokazuje s kakvim se problemima suočavaju zaposlene majke u Njemačkoj.
– Prije 26 godina svi moje kolege u bolnici bili su razočarani kada sam ostala trudna, jer su mislili da se više neću vratiti na posao. Ali kada sam se vratila, opet su bili razočarani. Pitali su se hoću li biti dobra majka. Bilo je strašno – kazala je Von der Leyen.
– Njemačka nije imala dobru obiteljsku politiku, a jedan od razloga je i veliko povijesno opterećenje zbog Hitlera. Kancelarka Angela Merkel kazala je da integracijska politika useljenika nije uspjela i sada Njemačka ide na skandinavski model koji se ne oslanja na imigrante, već proizvodi vlastitu radnu snagu – kazao je naš poznati demograf Anđelko Akrap.
Kakva je situacija u Hrvatskoj – koliko država godišnje ulaže u populacijsku politiku? Najviše u jednoj godini za populacijsku politiku uloženo je 2009. – oko četiri milijarde kuna, što je samo 1,2 posto BDP-a, dvostruko manje od prosjeka EU. Kada bi bila u EU prosjeku, Hrvatska bi u populacijsku politiku godišnje ulagala oko 8 milijardi kuna. A kada bi slijedila njemački model – iz proračuna bi u stimuliranje nataliteta godišnje davala čak 24 milijarde kuna! Ima li Hrvatska uopće populacijsku politiku?
Rezultat nakon 20 godina
– Hrvatska nema populacijsku politiku! Svaka vlast donese novi dokument – do sada su donesena tri i nijedan nije proveden. Ne radi se o populacijskoj, već o socijalnoj politici – tvrdi demograf Akrap. Ni vlast ni oporba u Hrvatskoj ne shvaćaju kolika se opasnost krije u nedostatku populacijske politike.
– Svake godine nas je 10.000 manje. Projekcije pokazuju da ćemo do 2030. imati čak 25 posto manje mladih u studentskoj dobi. To je katastrofa – kaže Anđelko Akrap. Stoga apelira da se postigne općedruštveni konsenzus i definira populacijska i obiteljska politika. – Treba se postići suglasje politike – vlasti i oporbe, gospodarskih i društvenih institucija. To je dugoročan proces koji daje rezultate nakon 15-20 godina – kazao je Akrap.
