U Zagrebu je nedavno osnovana Matica Obrovčana, točnije osnovana je 19. ožujka, na blagdan sv. Josipa, zaštitnika grada Obrovca.
Predsjednik joj je Obrovčanin sa zagrebačkom adresom Mićo Jurjević, dopredsjednik je Mile Brkić-Karlo, dok je za tajnika izabran Martin Modrić-Majk.
– Obrovac nevjerojatnom snagom privlači sve nas koji smo u njemu proveli makar dio života. Održavanje i razvijanje kulturnih i tradicijskih vrijednosti grada Obrovca temeljni nam je cilj, kaže predsjednik novoosnovane udruge Mićo Jurjević, kojeg smo upitali čega se sjeća iz Obrovca 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća.
– Najradije se sjećam 30-ak autobusa koji su razvozili radnike u prvu, drugu i treću smjenu. Svake godine nicala je po jedna nova stambena zgrada, a za državne blagdane Obrovac je bio čarobno uređen s tisuću malih vatrica. Turanj bi bio posebno ukrašen. Ne zazivamo tadašnji sustav vlasništva niti upravljanja, ali nastojimo pomoći u traženju formule za ljepši i uspješniji Obrovac, kaže Jurjević. Trebalo bi pokrenuti izradu monografije grada Obrovca, obnoviti tradiciju kulturne suradnje sa Zadrom, Novigradom, Starigradom i Likom. Treba podignuti standarde u smislu kulture komuniciranja, zdrave diskusije, razmjene mišljenja, transparentnosti. Vremena su teška i neće biti lako niti jednu ideju provesti u djelo, ali treba početi, nabraja Jurjević.
Udruga Obrovčana za sada broji 22 člana osnivača i uskoro kreću s upisom redovnih članova. Matica neće ubirati članarinu već će se financirati iz priloga, donacija, fondova i slično.
– Matica Obrovčana je nepolitička udruga građana i kao takvi bit ćemo potpuno neutralni. Veliki broj nas članova živi u Zagrebu ili drugdje, daleko od Obrovca, i nije pošteno da se petljamo u odabir političke vlasti koja treba rješavati nagomilane probleme stanovnika Obrovca, kaže Jurjević i ističe kako se mora mijenjati svijest o Obrovcu kao sinonimu propale investicije.
– Država je tada neplanski investirala. Obrovac je kulturološki zaostajao i nije uspijevao izgraditi niti privući kvalitetnu kadrovsku strukturu kojoj bi razvitak Obrovca bio životni interes.
Poznata imena vezana za Obrovac su nogometni reprezentativci: Damir Desnica, Dado Pršo, Luka Modrić, atletičari: Radojka Franzoti (olimpijka – skok u dalj), Vladimir Milić (kugla) pa i Vladan Desnica (književnik), narodni heroj Tome Breulj.
Malo je poznato da 1848. godine obrovačka općina, kao prva među dalmatinskim općinama, upućuje zahtjev banu Jelačiću za sjedinjenjem Dalmacije i Hrvatske. Kažu da je tada gradonačelnik bio Vladimir Desnica, djed književnika Vladana. Domovinski rat je, također iznjedrio velike junake koji su bez oklijevanja stali na branik domovine.
