Ispit na Državnoj maturi iz hrvatskog jezika, koji su maturanti pisali u petak, ponovno je izazvao nezadovoljstvo kod većine maturanata. Na Indexovu e-mail adresu stiglo je mnogo pritužbi maturanata, koji tvrde da su mnoga pitanja bila dvosmislena i nejasna.
“Nakon prošlogodisnjeg incidenta svi smo smatrali kako ce ovogodišnja matura, za promjenu, biti mjerilo znanja. No, nažalost, matura je sve samo ne to. Nasa budućnost se, naime, svela na sreću i puko pogađanje odgovora na maturi. Zar se naše četverogodišnje obrazovanje svelo na to? Mnoga su pitanja dvosmislena, a polazni su tekstovi su rijetko razumljivi. Naravno, većina se pitanja može točno odgovoriti, no za to je potrebno vremena, kojega nema dovoljno”, ogorčena je jedna maturantica.
“Naša je dužnost da se borimo za svoja prava, koja su, smatram, većim dijelom ovog ispita prekršena. Ispitivanje autora koji uopće nije naveden u katalogu, a kamoli poznavanje i interpretiranje njegovih djela ukazuje na nedovoljnu metodološku obradu provedenih ispita državne mature, uzrokovanu izvanrednom odgodom ispita”, kaže jedan maturant.
Dvosmislena i nejasna pitanja
Jedan maturant obratio se Indexu te naveo pitanja koja je smatrao problematičnim u ovogodišnjem testu iz hrvatskog jezika.
“1. Autor pjesme “Nemoj, nemoj, ma Ljubice”, Ivan Bunić Vučić, uopće nije naveden u ispitnome katalogu za hrvatski jezik, kao takvog nije bilo potrebno poznavati njegovo stvaralaštvo, a isto tako ni interpretirati njegove pjesme. Uz polazni tekst bilo je postavljeno nekoliko pitanja, koja, ponavljam, nisu smjela biti postavljena bez prethodne najave samog autora u katalogu.
2. U polaznome tekstu Miroslava Krleže, “Povratak Filipa Latinovicza” trebalo je odrediti uzrok smrti T. Mice. U plaznome tekstu jasno piše (“…prerezala je sebi Mica Trebarčeva pupak srpom rđavim, pak se zapalila sva i umrla u najvećim mukama…”) ,dok se u nastavku opisuje daljni tijek radnje. Odgovor na pitanje nije moguće ponuditi iz razloga što glavni uzrok smrti nije jasno naveden. Ukoliko je hrđavost srpa naštetila Mici, pitanje u kojem se dovodi mogućnost upale gotovo je nemoguće postaviti, dok teorija o požaru donekle drži vodu. Sam način postavljenog pitanja kao takav nije razumljiv i u njemu se ne prepoznaje bilo kakvo razumijevanje teksta. Ponuđeni odgovori bili su A. bolovi B. krvarenje C. požar D. upala, a točan odgovor bio je D.
Uz uzrok smrti postavlja se i pitanje Šepavog. U polaznome tekstu jasno piše (” …sa svinjama neku noć iz šume, kako je Šepavi preskočio plot kod stare Mikleuške i otkasao niz cestu. Da li je bio potkovan, to svinjar Miško ne zna…”), iz čega se jasno može zaključiti da je Šepavi (uz pitanje o potkovi) bio konj.
3. U polaznome tekstu E.A.Poea, “Crni mačak” bilo je potrebno odrediti raspoloženje pripovjedača tijekom kojeg iznosi svoje stavove i mišljenja vezana uz njegov psihički problem – alkohol. U polaznome tekstu jasno piše da se autor srami, dok se u nastavku teksta opisuje pripovjedačevo ponašanje prema samoj okolini. Odgovor na pitanje nije moguće ponuditi iz razloga što pripovjedač u prvome dijelu teksta daje čitatelju do znanja da ga je sram zbog nastale situacije, a u nastavku ravnodušno priča o svojim osjećajima. Postavljeno pitanje može imati dva točna odogvora, jer nije jasno naznačeno u kojem se trenutku pripovjedač osjećao posramljeno, a u kojem ravnodušno.
4. U 62. pitanju potrebno je prepoznati naznačeni glagol. U slučaju rečenice “U Hrvatsku se moraš vratiti”, glagol moraš u obliku je imperativa, ali je u kontekstu rečenice izražen kao imperativ u prezentu i kao takav nije adekvatno usvojen u sadržaj ispita.
5. U polaznome tekstu Vergilija, od pristupnika se u 10. pitanju traži prepoznavanje osobe ili naroda spašenog voljom bogova. Iz polaznoga teksta možemo zaključiti da prema sljedećem sadržaju (…tad spaseni voljom božanskom, nesklonom trojanskom rodu, Sinon otvori kradom onaj omorikov zatvor i napolje pusti Danajce.), nije moguće odrediti vrstu riječi spaseni. Riječ spaseni se u kontekstu jednako odnosi na Sinona (spaseni Sinon) isto kao i Danjace (spaseni Danjaci) i kao takav predstavlja dvosmislenost postavljenog pitanja.”
“Je li mjerilo znanja štrebanje stihova napamet?”
Jedna maturantica nam je navela još nekoliko primjera nejasnih i dvosmislenih pitanja koja su se pojavila u ispitu iz hrvatskog jezika:
“Zadatak koji nas je mnoge koštao živaca glasi: Sve stihove povežite s autorom koji ih je napisao. 1. Ubili su ga, ciglama: crvenim, ciglama pod zidom, pod zidom, pod zidom, Žute mu, kosti: hlape u, iglama, a bio je, pitom i, pitom. 2. Ja sam tvrđava sa jedinom zastavom srca. Nevidljivi bedemi sazidani od rana. Uspavankom odolijevam najezdama. 3. I gledam more gdje se k meni penje i slušam more dobrojut ro veli i ono sluša mene ja mu šapćem o d o b r o j u t r o m o r e kažem tiho 4. Bijela jedra i bijela bedra, svojeglava Barbara, Barbara dobra, spora ko kornjača, brza ko kobra, nijedan brod joj nije rod! 5. Evo me, moj svijete, na raskršću i tvom i mome Oprostimo se. – Ti plačeš Moj križ svejedno gori – A. Ivan Slamnig B. Josip Pupačić C. Jure Kaštelan.
Je li mjerilo znanja štrebanje stihova napamet?”, pita se maturantica.
“Ovo pitanje je, također, mnoge razljutilo: Što znači sljedeća rečenica? … ona se nosila kao ni jedna djevojka u selu… A. Ona je podnosila životne probleme kao nijedna djevojka u selu. B. Ona je imala najljepšu odjeću od svih djevojaka u selu. C. Ona je mogla nositi više nego ijedna djevojka u selu. D. Ona je bila najponosnija od svih djevojaka u selu. Tocan je odgovor B. No isto tako tocan odgovor moze biti D. Još jedan zadatak koji sadrži nepotrebnu dvosmislenost”, dodaje maturantica.
