Najviše će koristi, što se stranih investicija tiče, nakon ulaska Hrvatske u EU imati Istra, Zagreb, Međimurje i sjeverozapadna Hrvatska. U dosta teškoj situaciji bit će Dalmacija i Lika. Ti su krajevi slabije prometno povezani, daleko su, a turistička sezona im je kratka – tvrdi Vladimir Preveden, čelni čovjek zagrebačkog ureda ugledne konzultantske tvrtke “Roland Berger”. Jesu li Prevedenove pesimističke prognoze za Dalmaciju kad je u pitanju naše članstvo u EU-u – točne?
Slaba povezanost
– Ta je teza dijelom točna, ali nedostaju joj neka objašnjenja. Kad bi se realizirale investicije u Kuparima, na Hvaru, projekt Vicenca Blagaića “Hrvatski san”, splitska istočna obala, šibenski TEF, to bi značilo više novca nego što će Grad Zagreb i sjeverozapadna Hrvatska vidjeti u idućih pet godina. No, Preveden je u pravu kad tvrdi da smo loše povezani, jer politika nije bila u stanju izvući jedan jedini euro za obnovu i izgradnju željezničkih pruga koje bi povezivale Europu i unutrašnjost Hrvatske s lukama Gaženica Zadar, Split i Ploče.
Da se luka Ploče poveže s Dugopoljem željezničkom prugom, pa s lukom Split, tih bi 100 kilometara pruge, koja košta 400 milijuna eura, oživilo sve poslovne zone u ovom dijelu Dalmacije, od Kule Norinske, preko Zagvozda, Šestanovca, Blata na Cetini, Dugopolja, Dicma, Muća… – objašnjava Mladen Šimunac, predsjednik Uprave “Micro projekta”, i naglašava da preko Hrvatske ide roba s Dalekog istoka za Europu, ali budući da u Dalmaciji nema željeznice, isključivo se transportira prema Rijeci.
Mladen Šimunac
– Ne postoji jeftiniji i efikasniji prijevoz od željezničkog, osim riječnog, koji mi u Dalmaciji nemamo. Tko može taj teret vući autocestom? To je i skupo i sporo jer se u Split spuštate jednim prometnim trakom – jasan je Šimunac, koji se ne slaže s tim da će Dalmaciju nakon ulaska u EU zaobići strani kapital. Naprotiv!
Intelektualno zakržljali
– Dalmacija će ulaskom u EU u pet godina postati najpropulzivnija europska regija, samo s pogrešnim investicijama. Dogodit će se aktivnosti kao u Crnoj Gori, gdje je došlo do preizgrađenosti zbog ulaska ruskoga kapitala. Jedini spas leži u tome da mi taj kapital preusmjerimo i počnemo živjeti u regiji koja je inovacijska. Mi smo toliko intelektualno zakržljali, da je “Brodotrogir” prvi na svijetu proizveo ekološke brodove s dvostrukom oplatom, ali taj izum nije patentirao, a samo na račun njega mogli su živjeti bolje nego od gradnje brodova na kojima su redovito imali gubitke. To je strašan podatak! – otvoreno će Šimunac.
– Da ne govorimo o tome da u Splitu posluju IT divovi “Siemens” i “Ericsson”, a oni ovdje nisu proizveli ništa za splitsko brodogradilište, koje im je u susjedstvu. Mi nismo smart regija, a EU nam neće pomagati zato što smo siromašni, nego nam poručuju da nađemo svoju nišu, što znači da moramo ponuditi nešto konkurentno, a to svakako nije tehnološki park u Vučevici, za koji nema nikakvog interesa investitora, ali jest proizvodnja nekog složenog proizvoda. E sad, koji je to proizvod, na to treba dati odgovore Sveučilište u Splitu, pa za to obrazovati kadar koji će u tom smjeru koristiti gospodarstvenici. Ako znamo napraviti brod, a to je baš takav proizvod, nema razloga da ne uspijemo napraviti i nešto drugo: proizvodno složeno, sofisticirano, ali i naše, originalno – tvrdi Šimunac.
