Više od tri milijuna odjevnih predmeta, preko 600 tisuća raznih modnih dodataka poput remenja, šalova i rukavica, isto toliko sunčanih i dioptrijskih naočala, više od milijun pari cipela – sve su to europski carinici lani zaustavili na vanjskim granicama Europske unije, pod sumnjom da se radi o krivotvorenim proizvodima, odnosno proizvodima koji krše prava intelektualnog vlasništva.
Godišnje izvješće Europske komisije o carinskim aktivnostima, objavljeno ovoga tjedna u Bruxellesu, pokazuje da su carinske službe zemalja članica Europske unije u 2012. godini zaplijenile ukupno gotovo 40 milijuna proizvoda. To je značajno manje nego godinu ranije, kada je bilo zaplijenjeno skoro tri puta više proizvoda, no vrijednost zaplijenjene robe i dalje je vrlo visoka – procijenjeno je da bi ti proizvodi na tržištu vrijedili gotovo milijardu eura.
»Carina je prva linija obrane EU-a protiv krivotvorenih proizvoda kojima se potkopava zakonito poslovanje. Ovim se izvješćem pokazalo koliko je intenzivan i važan rad carinskih službi u tom području. Nastavit ću se zauzimati za još veću zaštitu prava intelektualnog vlasništva u Europi putem suradnje s međunarodnim partnerima, industrijom i državama članicama«, izjavio je europski povjerenik Algirdas Šemeta, priopćila je Komisija.
Više od dvije trećine carinskih intervencija odnosilo se na poštanske i kurirske pošiljke kojima su u EU stizale, primjerice, cipele, modni dodatci poput torbi i novčanika, odjeća i audio i video oprema. U poštanskom prometu 23 posto zadržane robe odnosilo se na lijekove. Govoreći u brojkama, ukupno je lani zaplijenjeno više od 700 tisuća komada krivotvorenih lijekova i drugih proizvoda, poput kondoma. Jednu desetinu zaplijenjene robe činili su, pak, proizvodi za dnevnu uporabu i oni koji bi mogli biti opasni za zdravlje i sigurnost potrošača, uključujući hranu i pića, proizvode za osobnu njegu, već spomenute lijekove, električne uređaje za kućanstvo te igračke.
Prema izvješću Komisije, većina robe za koju se sumnja da je krivotvorena, a namijenjena je tržištu Europske unije i dalje dolazi iz Kine. Od ukupne količine zaplijenjenih proizvoda, čak 64,5 posto porijeklom je iz te države. No, kad se uzmu u obzir samo pojedine vrste proizvoda, onda je slika ponešto drugačija. Tako je, primjerice, Maroko glavni izvor za prehrambene proizvode, Hong Kong za CD-ove i DVD-ove te duhanske proizvode kao što su elektronske cigarete i tekuća punjenja za njih, a Bugarska za materijale za ambalažu. Proizvodi za koje se utvrdi da su krivotvoreni u najvećem broju slučajeva završe na uništavanju. Tako je u prošloj godini, prema podacima Komisije, oko 90 posto oduzete robe ili uništeno ili je pokrenut sudski postupak za utvrđivanje prekršaja.
