Premda je broj zahtjeva za registriranje OPG-ova (obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava) povećan ove godine, zbog mogućnosti rada bez uvođenja fiskalne blagajne na tržnicama, lažiranje, odnosno prodaja švercane robe na štandovima OPG-a, na što su nas upozorili trgovci na zadarskoj tržnici, neće biti baš tako lako niti jednostavno jer, OPG-ove se itekako može kontrolirati, ističe dipl. ing. agr. Gordana Dragun, rukovoditeljica zadarske podružnice Poljoprivredne savjetodavne službe.
– Mi, doduše, imamo registriran i određen broj OPG-ova bez poljoprivrednog zemljišta. Od 7100 OPG-ova na zadarskom području, oko 6800 OPG-ova ima zemljište, a preostali broj je bez zemlje. Radi se o obiteljskim gospodarstvima koji su se prije mogli na taj način registrirati, jer su imali samo peradarske farme ili imaju koncesiju za prikupljanje ljekovitog bilja i tomu slično.
‘Oni koji izigravaju zakon na duže staze neće uspjeti’
Oni koji prodaju svoje poljoprivredne proizvode moraju imati svoje zemljište i to parcele minimalne veličine 500 metara kvadratnih na kojima su pod identifikacijskim brojem upisane poljoprivredne kulture koje uzgajaju, a one su opet unesene i u ARKOD sustav gdje se relativno jednostavno ortofoto snimkama može provjeriti stanje parcele, je li na njoj išta zasađeno, na kolikoj površini, koliko su to količine i slično. Mogućnost manipulacije uvijek postoji, ali isto tako mogućnost kontrole OPG-ova vrlo je velika i ona se provodi tako da svi koji misle na taj način izigrati zakon, na duge staze neće uspjeti – ističe Dragun.
Da bi netko registrirao OPG, mora svoje poljoprivredno gospodarstvo upisati u Upisnik, mora iz Katastra donijeti posjedovni list ili, ako zemljište nije njegovo, mora imati Ugovor o plodouživanju od onoga koji mu ustupa zemljište na korištenje, te uz odgovarajući formular i odgovarajuće takse sve to priložiti.
Osim OPG-a, proizvođač se može registrirati i kao poljoprivredni obrt, trgovačko društvo ili kao zadruga ali onda u svim tim slučajevima podliježe fiskalizaciji čega su oslobođeni samo OPG-ovi koji prodaju vlastitu robu, čiji godišnji promet ne prelazi 280 tisuća kuna. Isto tako, ako nezaposleni registriraju OPG, istoga se trenutka skidaju s popisa nezaposlenih na Birou rada.
Kontrole su učestale
Gordana Dragun / CROPIX
– Svi se ti podaci u digitaliziranom obliku nalaze u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Svaki OPG ima svoj matični broj i u svakom trenutku inspekcija može izvršiti njegovu kontrolu preko ARKOD-a ili neposrednim uvidom. Osim toga, uz Upisnik (tzv. zelenu karticu) svi koji prodaju svoje proizvode moraju biti evidentirani u Upisniku trgovaca voćem i povrćem koji se vodi pri Ministarstvu poljoprivrede. Taj se upis vodi posebno i bez njega nije moguće prodavati svoje proizvode. Koliko mi je poznato, u zadnje vrijeme bilo je povećanja zahtjeva za Upisnik trgovaca, čemu je Ministarstvo udovoljilo, iako se ti upisi obavljaju početkom godine. Ali mogućnost kontrole postoji i nadzor će se obavljati – zaključuje Dragun.
Metković: OPG otvaraju zbog sezonskih radnika
Premda obiteljska poljoprivredna gospodarstva omogućavaju određene olakšice nakon primjene fiskalizacije, u dolini Neretve, Pelješcu i Korčuli nije zamjetan rastući trend otvaranja OPG-a. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji trenutačno je registrirano 8418 obiteljskih gospodarstava, što je stotinjak manje u usporedbi s prošlom godinom. Najviše registriranih je u Metkoviću oko 1100, zatim slijede Ploče, Opuzen i Konavle, Pelješac i Korčula.
Naime, OPG je na ovom području svojevrsni registarski bum doživio 2010. godine, jer je na početku omogućavao nositeljima prava povlastice, u prvom redu poticaje za poljoprivredne kulture. Nakon toga na red je došlo zapošljavanje sezonskih radnika u OPG-u, uglavnom se radilo o branju mandarina u Neretvi te grožđa na Pelješcu. Olakšica nositeljima obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva je da mogu sa sezonskim radnikom u poljoprivredi sklapati ugovor za obavljanje privremenih poslova u koje spada i prodaja voća, povrća ribe ili školjaka.
Od obveze izdavanja računa izuzeti su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koji prodaju svoje proizvode izravno krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-a). Registriranje OPG-a omogućuje tako prodaju na kućnom pragu primjerice ulje, vino ili sir bez obaveze izdavanja računa, što su iskoristila postojeća obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
Ipak, fiskalizacija nije previše pogodila poljoprivrednike u dolini Neretve. Budući da glavninu uroda voća i povrća otkupljuju desetak velikih otkupljivačkih centara, zanemarivo mali broj neretvanskih poljoprivrednika svoje proizvode prodaje na veletržnici u Metkoviću. Riječ je o otvorenom prostoru, koji je izuzet od obveze izdavanja računa, jer se prodaju isključivo vlastiti poljoprivredni proizvodi krajnjem potrošaču.
