Domaća poduzeća plaćaju sve obveze prema bankama i tvrtkama u prosječnom roku od 45 dana od dospjeća računa, a građani u upola kraćem roku. To je pokazalo istraživanje tvrtke “Eos Matrix” o navikama plaćanja na uzorku od 200 tvrtki iz svih područja gospodarstva, osim iz zdravstva, maloprodaje i javnih službi.
Istraživanje je rađeno telefonom u lipnju i srpnju ove godine, a budući da “Eos Matrix”, sa sjedištem u Hamburgu u Njemačkoj, ima poslovnice u 27 zemalja, u prilici je usporediti navike plaćanja u Hrvatskoj i u ostalim europskim zemljama. Usporedba kaže da u Hrvatskoj samo 53,7 posto poduzeća i drugih pravnih osoba podmiruje obveze na vrijeme, dok je u istočnoj Europi taj prosjek 71,7 posto, a na Zapadu kontinenta 74,7 posto.
– Jedan od razloga neurednih navika plaćanja korporativnih klijenata jest odobravanje iznadprosječno dugih rokova plaćanja, kraći rokovi plaćanja povećavaju pritisak na kupce i pozitivno djeluje na platnu disciplinu. S druge strane, hrvatski građani imaju rok plaćanja od 20 dana, što je ispod prosjeka u Zapadnoj Europi od 22 dana – ocjenjuje generalna direktorica “Eosa” za Hrvatsku Barbara Cerinski.
Budući da je “Eos” ljetos prvi put radio istraživanje u Hrvatskoj, nisu u mogućnosti dati cjelovitu ocjenu o tome je li u Hrvatskoj naplata odrađenih poslova i usluga još teža nego prošlih godina. No, kako se “Eos Matrix” bavi uslugom upravljanja potraživanjima, iz tog iskustva kažu da je situacija s naplatom najgora u posljednjih nekoliko godina.
– Na našem tržištu nisu na vidiku neki pomaci nabolje. S druge strane, u članicama EU-a koje su najviše pogođene financijskom krizom, u Grčkoj i Španjolskoj došlo je do poboljšanja plaćanja – ističu u “Eos Matrixu”, otkrivajući kako naplatu potraživanja najčešće rade za banke i telekomunikacijska poduzeća.
Istraživanje “Eosa” u Hrvatskoj pokazalo je da šest posto tvrtki uopće ne plati robu ili uslugu, dok 41 posto češće plate nakon dogovorenog roka. Ispitanici ocjenjuju kako im se ne plaća zbog krize i nelikvidnosti, a ne zbog odluke poslovnih partnera da jednostavno ne plaćaju navrijeme ili uopće.
“Eos” je utvrdio da je 38 posto nenaplaćenih računa kod poduzeća veće od 5000 eura, dok 53 posto potraživanja ispitanika prema građanima ne predstavlja iznos veći od 500 eura. Čak 51 posto probleme s nelikvidnošću izazvane krizom naplate, rješava podizanjem kratkotrajnog kredita u banci.
