Suspenzija fonda namijenjenog Schengenu i uvođenje monitoringa kazne su koje Europska komisija planira uvesti Hrvatskoj ako u iduća dva tjedna ne izmijeni “lex Perković”.
Kolegij europskih povjerenika u srijedu je pokrenuo proceduru kojoj je za cilj blokada 80 milijuna eura namijenjenih nabavi opreme za prilagodbu hrvatskih granica strogim schengenskim pravilima. Uz to, Komisija je najavila i pojačani monitoring, no ne po modelu kakav na svim područjima imaju Bugarska i Rumunjska, nego kontrolom načina trošenja sredstava do sada isplaćenih za prilagodbu Schengenu.
Bezuvjetna izmjena
– Komisija je stalno tražila brzu i bezuvjetnu korekciju hrvatskog zakona o implementaciji Europskog uhidbenog naloga, kako bi se on uskladio s pravnom stečevinom EU-a. To je bila obveza koju je Hrvatska preuzela tijekom pristupnih pregovora. Iako je Hrvatska ponudila da se ovaj zakon vrati na staro, kao uvjet je postavila stupanje na snagu 15. srpnja 2014..
Ovo dugo kašnjenje nije opravdano. U lipnju je Hrvatskoj trebalo samo nekoliko dana – samo tri dana prije pristupa Hrvatske u EU – da promijeni svoje zakone na način da oni ne budu u skladu s Europskim uhidbenim nalogom. Vratiti to natrag ne bi trebalo trajati dulje – navodi se u odluci kolegija povjerenika. U idućih desetak dana Komisija će provesti konzultacije s državama članicama i nakon njih donijeti konačnu odluku o uvođenju sankcija.
– I Vlada i MUP u ostvarenju Schengenskog akcijskog plana nastavlja dalje bez obzira hoće li biti eventualnih mjera – ističe potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, koji je potvrdio da je Hrvatska već dobila 40 milijuna eura za ovu i da očekuje tranšu za sljedeću godinu.
On je uvjeren da ulazak Hrvatske u Schengen neće biti ugrožen ni u jednom trenutku. Njegova logika je sljedeća: čak i ako Europska komisija blokira sredstva za Schengen za sljedeću godinu, zakon koji Vlada namjerava izmijeniti stupit će na snagu 15. srpnja. Tada će prestati i svi razlozi za sankcije, a Hrvatska će moći povući sredstva namijenjena jačanju nadzora nad granicom.
– Mi smo već sada zaposlili tisuću dodatnih policajaca i angažirali ih na granici. Samo njihove plaće godišnje koštaju 20 milijuna eura. Paralelno pripremamo i nabavu opreme i kad novac stigne, ispunit ćemo i taj dio Akcijskog plana – zaključuje Ostojić.
U Vladi, barem kada je riječ o SDP-ovim ministrima, za sada ne vlada prevelika zabrinutost zbog uvođenja monitoringa. Jedan visoki dužnosnik iz Banskih dvora s kojim smo razgovarali nakon objave informacije o pokretanju postupka sankcija uvjeren je da Hrvatska potpuno transparentno pristupa pripremama za Schengen i da se Vlada nema čega bojati unatoč najavama o pojačanoj kontroli. Naš je cilj iskoristiti sva sredstva iz Unije i to ćemo i učiniti, tvrdi on.
I dok su još prije koji dan socijaldemokratski ministri dopustili sebi luksuz da u neslužbenim razgovorima izraze dvojbu oko svrhovitosti klinča u koji je premijer ušao s Europskom komisijom, na dan kad je pokrenut postupak za uvođenje sankcija SDP-ovci su zbili redove.
Reakcije članica
– Politika Viviane Reding nema nikakve veze s pravom i samo je pitanje vremena kada će to svima postati jasno – tvrdi jedan visoki Vladin dužnosnik, otkrivajući kako Milanovićeva Vlada puno očekuje od reakcija zemalja članica, s kojima se Europska komisija mora konzultirati. Naš sugovornik procjenjuje da će dio zemalja uputiti svoj prigovor zbog ovakve najave Europske komisije, te da će među njima biti i Slovenija.
I to ne samo zbog principijelnih, nego i pragmatičnih razloga: eventualnim prolongiranjem uvođenja Schengena u Hrvatskoj granica će ostati u Sloveniji, a s njome i veliki troškovi njezina održavanja. Kojih bi se Slovenija, duboko pogođena ekonomskom krizom, rado riješila…
















