Nakon vijesti o tome da Europa zbog topljenja leda na Arktiku može očekivati zimu stoljeća, net.hr kontaktirao je Krešu Pandžića iz Državnog hidrometeorološkog zavoda kako bi nam komentirao ova predviđanja, te dao eventualnu prognozu za zimu u Hrvatskoj ove godine.
Pandžić nam tako kaže da se prema klimatskom scenariju za Europu može očekivati daljnji porast temperature zraka kako na godišnjoj, tako i sezonskoj ljestvici u idućih 50 do 100 godina.
To će se događati zbog porasta koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, prije svega ugljikovog dioksida, koji nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva u energetici, prometu i industriji.
“Taj očekivani višegodišnji prosječni porast neće biti jednak na čitavom području Europe. S priložene slike (lijevi gornji dio slike) je vidljivo da je taj porast izraženiji za istočnu nego zapadnu Europu. Ta je razlika još izraženija ako se promatra samo zimski dio godine (srednji gornji dio slike), dok je u ljetnom dijelu godine taj porast temperature izraženiji u južnom nego sjevernom dijelu Europe uključujući područje Hrvatske”, objašnjava Krešo Pandžić.
Više suša u Hrvatskoj
Na donjem djelu priložene slike prikazana je raspodjela anomalija količine oborina za drugu polovinu 21. stoljeća. “Vidljivo je da se očekuje porast količine oborina u sjevernoj Europi, dok se očekuje smanjenje količine oborina u južnoj Europi osobito tijekom ljeta, kada se očekuje smanjenje količine oborine i na području Hrvatske. Porast temperature zraka tijekom ljeta i smanjenje količine oborine na području jugoistočne Europe (uključujući područje Hrvatske) može uzrokovati češću pojavu suše, to jest utjecati na smanjenje vodnih zaliha”, ističe.
Prema prikazanom klimatskom scenariju, općenito se očekuje porast temperature zraka u Europi, koji je nešto manji u zapadnoj Europi nego drugdje. “Poznato je, međutim, da Golfska struja utječe na klimu, osobito zapadne Europe, to jest čini je blažom nego što bi bila da te struje nema. Prema odgovarajućim teorijama, topljenje leda na Arktiku prouzročit će smanjenje razlike u temperaturi zraka u sjevernoj i južnoj Europi. To smanjenje razlike u temperaturi zraka moglo bi nadalje uzrokovati smanjenje jačine zapadnih zonalnih struja, što bi moglo utjecati na slabljenje Golfske struje, a time i slabljenje njezina utjecaja na klimu osobito zapadne Europe. Navedeno ne znači da bi u prosjeku zime u Europi bile hladnije nego do sada. Može se govoriti o tome da bi neka područja Europe, osobito zapadne, bila manje izložena globalnom zatopljenju od drugih”, objašnjava naš meteorolog.
Naravno, ističe Pandžić, to ne isključuje mogućnost da poneka zima bude ekstremno hladna iako je za sada teško prognozirati koje godine će se to dogoditi.
A kakvu zimu možemo očekivati u Hrvatskoj?
“Prema raspoloživim dugoročnim prognozama u Državnom hidrometeorološkom zavodu, za šest mjeseci unaprijed, na području Hrvatske zima 2013./2014. godine trebala bi biti u granicama višegodišnjeg prosjeka ili nešto iznad prosjeka. Treba naglasiti ograničenost i prirodu tih prognoza koje ne isključuju dulja ili kraća relativno toplija, odnosno hladnija razdoblja. Pouzdanije prognoze za zimu 2013./2014. godinu mogu se očekivati u studenom ove godine”, ističe Pandžić.
