Banke u Hrvatskoj ne mogu se potužiti na štednju i likvidnost, da ih netko pita kako im ide s tim, mogle bi mirne duše odgovoriti: hvala, obje su dobro i zdravo, a i štednja nam raste, evo u kolovozu smo na svim tekućim, žiro i štednim računima imali gotovo 7 milijardi kuna više nego u srpnju.
Poduzetnici na to mogu samo slegnuti ramenima, njih taj novac zaobilazi u širokom luku, jer, kako tvrde, kredite je u bankama teško dobiti.
Ukupni depoziti u kolovozu skočili su za 6,8 milijardi kuna na 236,5 milijardi kuna koliko je novca bilo na svim tekućim, žiro i štednim računima u građana, tvrtki i svih ostalih sektora. U istom lanjskom mjesecu taj je skok iznosio samo 3,3 milijarde kuna. Za ovogodišnji je kolovoski skok zaslužan depozitni novac, a to su kune na tekućim i žiroračunima, koji je porastao za 2,1 milijardu kuna, dok je ukupna štednja u zemlji povećana za 4,7 milijardi kuna, na 196,7 milijardi kuna.
Unosna sezona
Dakako, za taj skor zaslužna je turistička žetva. Građani su samo u srpnju i kolovozu, dva tradicionalno unosna mjeseca za štedna konta, svoju ušteđevinu povećali za 3,9 milijardi kuna, na 162 milijarde kuna krajem kolovoza.
Čini se da novca ima, no Goran Prgin, prvi čovjek dalmatinske podružnice Hrvatske udruge poslodavaca, kaže da je jedan od najtežih problema poduzetnika baš to što do kredita ne mogu, banke im za financiranje projekata traže čiste papire, a u ove četiri godine krize malo je onih s čistim papirima. Makroekonomist dr. Ante Babić smatra da banke nemaju sluha za poduzetnike jer i same imaju problema:
– Banke sjede na hrpi neprodanih nekretnina čiju vrijednost nisu revalorizirale i vrijednost im vode u izvanbilančnim stavkama. Kada bi revalorizirale vrijednost tih nekretnina, onda bi sve ove četiri godine bile u gubicima, a ne bi imale dobit. Banke su odlučile da mogu čekati da se vrijednost tih nekretnina vrati približno onim cijenama po kojima su financirale te nekretnine.
HNB samo dijeli lekcije
No, tu im strategiju remeti jedan drugi problem, nepravomoćna presuda u slučaju “Franak” gdje su se našle u situaciji da moraju računati na eventualne odštete u drugostupanjskoj presudi, za što moraju stvarati nekakve fondove, pa se u posljednje vrijeme osjećaju pomaci naniže u cijenama nekretnina koje su banke počele prodavati da bi namakle sredstva – veli dr. Babić i dodaje da smo tu gdje jesmo, a tu ćemo i ostati, jer nismo išli putevima financiranja realnog sektora mimo banaka, poput nekih drugih zemalja.
– Naša se monetarna vlast ponaša kao da živi u nekoj drugoj zemlji, pa HNB dijeli lekcije i samo čeka da uđemo u eurozonu – ističe dr. Ante Babić.
Nije optimist ni ekonomist dr. Damir Novotny. Ne vjeruje da će se poduzetnicima, malim i srednjim, kojima je najteže doći do novca, nešto uskoro promijeniti. Napominje da regulator, a to je HNB, bankama ograničava financiranje poduzetnika zaoštravanjem kriterija. Stoga banke ne mogu kreditirati poduzetnike koji su bili u gubicima, blokadama ili imaju nisku razinu kapitala.
– Mali i srednji poduzetnici na drugim se tržištima financiraju iz investicijskih fondova, iz nebankarskog sektora. Mi imamo fondove gospodarske suradnje, ali nedovoljno kapitalizirane. Ulaskom u EU naša se mala i srednja poduzeća mogu financirati na europskim tržištima kapitala, no moraju dokazati da imaju dugoročno održivu strategiju i da su konkurentni na eurotržištu – kaže dr. Novotny.
