U namjeri da podignu cijenu rabljenog automobila, mnogi prodavatelji upuštaju se u “akciju” lažiranja broja prijeđenih kilometara. Stoga i kupci pokušavaju izbjeći zamku: prema riječima Vice Carevića, voditelja Službe za tehnički pregled vozila u “Eurodausu”, sve se češće traži provjera kilometraže rabljenog vozila.
– Mi možemo provjeriti broj prijeđenih kilometara, ali samo za automobile kupljene u Hrvatskoj, budući da se na obaveznom godišnjem tehničkom pregledu za svako vozilo taj broj bilježi i unosi u kompjutorski sustav, a do njega zainteresirani mogu doći za 25 kuna.
– I servisna knjižica koja govori o redovnom servisiranju sadrži podatke o kilometraži. No, koliko je neki auto “prešao” može se vidjeti i po mnogim drugim elementima – kaže Carević.
Uvoz iz Njemačke
Što se tiče automobila kupljenih u inozemstvu, u stanicama za tehnički pregled ne mogu provjeriti broj prijeđenih kilometara, no Carević napominje kako rijetko koje vozilo dođe u Hrvatsku, a da nije prešlo 200.000, do čak pola milijuna kilometara.
Kako nam je rekao Alan Vojvodić, glasnogovornik Hrvatskog autokluba, “po pitanju namještanja kilometraže na rabljenim automobilima stanje je nepromijenjeno i u nas i u Europi, u legislativi i praksi, odnosno vlada podjednako neuređeno stanje kao i ranije kad smo na to upozoravali”.
Stanko Smodlaka, već 35 godina stalni sudski vještak za strojeve, cestovni promet i motorna vozila, predsjednik Autokluba Split, ne misli da podatak o kilometraži zabilježen pri tehničkom pregledu mora biti vjerodostojan, jer „taj se broj samo zabilježi i gotovo, ne utvrđuje se je li točan”. Napominje da intervencija na brojaču kilometara rabljenih automobila ima jako puno, osobito u posljednje vrijeme kad je, zahvaljujući tome što nema više plaćanja carine, pojačan uvoz iz EU-a, najviše iz Njemačke. PDV se plaća u Njemačkoj, tamo je niži, a u Hrvatskoj se plati trošarina na procijenjenu vrijednost automobila. Veća kilometraža znači manju vrijednost vozila, pa se tu pronalazi prostor za varanje.
Namještanje kilometraže zahtijeva određeni softver, a najlakši plijen za hakere su, navode u HAK-u, vozila kod kojih je broj kilometara pohranjen samo u jednome modulu, obično onome na komandnoj ploči. No kod novijih automobila ti se podaci pohranjuju u više modula, obično dva, od kojih je jedan na tajnome mjestu koje zna samo proizvođač. Stoga se u ovlaštenom servisu, kaže Smodlaka, lako može utvrditi točan broj prijeđenih kilometara, no to košta – za skuplje automobile cijena tog podatka je do 4000 kuna.
Službenih procjena o ovako načinjenoj šteti, odnosno podataka o tome koliki je na hrvatskom tržištu postotak rabljenih vozila s krivotvorenim brojčanicima nema, stoga što nema ni precizne zakonske definicije takvoga djela.
Prema neslužbenim podacima kojiWma se dosad baratalo u medijima, i koje je vrlo teško provjeriti i potvrditi, brojka se “vraća” na brojčanicima svakog trećeg rabljenog vozila.
Slična situacija kao u našoj zemlji vlada i u drugdje. HAK upozorava kako neke zemlje Europske unije ipak u svoje propise uvode odredbe koje kriminaliziraju ovakve prijevare, te uvode centralizirane baze podataka.
U Belgiji se, recimo, za ovakvo djelo može dobiti novčana kazna od 55 do 17.500 eura i kazna zatvora do jedne godine. Ako se dokaže očita namjera, kazna do jedne godine zatvora prijeti i u Njemačkoj. Upravo toliko – do jedne godine zatvora – počinitelj bi mogao biti kažnjen i u Hrvatskoj (kad bi se prijevaru uspjelo dokazati, što nije lako).
Teško dokazivo nedjelo
To djelo, naime, “pokriva” članak 236 KZ-a koji se bavi prijevarom, odnosno dovođenjem nekoga u zabludu lažnim prikazivanjem činjenica radi pribavljanja protupravne imovinske koristi, za što je predviđena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora. Ako je u pitanju stjecanje veće imovinske koristi, kazna je od jedne do osam godina zatvora, a u slučaju stjecanja manje imovinske koristi (o čemu se obično radi u ovakvim slučajevima), kazna je do godinu dana zatvora.
Iz HAK-a upozoravaju da postupak utvrđivanja i dokazivanja prijevare nije jednostavan, pa savjetuju kupcima da budu oprezni – da zatraže potvrdu Centra za vozila Hrvatske i analiziraju podatke, da u ovlaštenom servisu provjere servisnu knjižicu i zatraže dijagnostičku obradu. Uvijek mogu odustati od kupnje, a “ako kupite vozilo i shvatite da ste prevareni, unajmite dobrog odvjetnika i naoružajte se strpljenjem i novcem”.
No, sudeći prema iskustvu sudskog vještaka Stanka Smodlake, rijetki su prevareni koji su uspjeli istjerati pravdu i dokazati prijevaru, ako ih uopće ima: u trideset pet godina, naime, ni od njega ni od njegovih kolega ni sud, ni državno odvjetništvo, nitko nije zatražio vještačenje u slučaju lažiranja kilometraže.
