ZADAR- Svojim gabaritima arhitekt Božidar Rašica više je utjecao na sadašnji izgled povijesne jezgre nego li arhitekt Bruno Milić, ustvrdila je dr. Antonija Mlikota sa zadarskog sveučilšta, koja je pet godina istraživala poslijeratnu obnovu Zadra.
Ona je u Društvu arhitekata Zadar u srijedu navečer održala predavanje o Rašici čime je završen ciklus pod nazivom Misli o očuvanju moderne arhitekture.
– Dugo smo tražili tko će nam približiti lik i djelo Božidara Rašice, a onda smo našli predavača u vlastitom dvorištu, rekao je predsjednik ZDA Darko Franceschi koji je predavanje Antonije Mlikote ocijenio izvrsnim.
Ona je istaknula i kako je osebujan Rašica uz veliko arhitektonsko djelo i pedagoški rad, bio iznimno vrstan scenograf koji je radio po europskim kazalištima.
U Zadru je kao arhitekt bio angažiran od 1944. do 1966. godine, gdje je po njegovim projektima podignuto 22 zgrade na Poluotoku.
Naravno da je najpoznatija kuća Rašica na današnjoj Poljani pape Pavla II (Piazza Verde iliti ga Zelena pijaca), zgrada uz rivu u Ulici Zore Dalmatinske ali i stambeni blok s trijemom na Kalelargi. Otvoreni trijem bio je predviđen i zgradi nasuprot, ali se od njega odustalo, kao što se arhitekt Milić odrekao koautorstva nad tim projektom, kazala je dr. Mlikota, koja je zadarskim arhitektima ukazala na dimenzije današnje Kalelarge.- Okomito postavljen kamene ploče nisu dekoracija, nego namjerno označena linija stare Kalelarge koju je ostavio Milić.
On je, inače osobito promišljao novi zadarski urbanizam, ali mnogi sadržaji poput trgovačkog centra s terasom za veliku kavanu i koncertnu dvoranu uz samu Stomoricu, hotel te info centar na samoj rivi, nikada nisu ostvareni, jer su se tadašnje vlasti radije opredijelile za trafo-stanice i garaže, premda je jedva bilo auta u Zadru, kazala je dr. Antonija Mlikota koja će arhitektima održati još jedno predavanje o poslijeratnoj obnovi Zadra. Naravno, da se te teme doticala i kroz predavanje o Rašici, pa je podsjetila kako je plan tadašnjih vlasti bio da se središte grada izmjesti na Jazine, gdje je trebalo dovesti i željezničku stanicu.
