Dr. sc. Antonija Mlikota, viša asistentica na Odjelu za povijest umjetnosti, uoči obilježavanja uoči 40. godišnjice od otvaranja Njegoševa mauzoleja na Lovćenu, otkrila je zadarskoj javnosti kako su u tom poduhvatu sudjelovali zadarski arhitekti i inženjeri iz Projektnog poduzeća Donat.
Uz arhitekta Srđana Čulića, koji je bio poslovni partner arhitekti Haroldu Biliniću, nositelju ideja kipara Ivana Meštrovića, na izradi glavnog izvedbenog projekta Njegoševa mauzoleja bili su angažirani Niko Jakovčev, Slavko Šimatić i Berislav Petravić. S PDP Donat arhitekt Bilinić je 1954. godine naručio projekt.
Izravno djelo zadarske struke u tom velebnom projektu je restoran, izgrađen na više od 1 600 metara visokom vrhu planine Lovćen, ispod okretišta za autobuse. Povjesničarka umjetnosti dr. Mlikota tri godine je tragala za arhivom Donata koji je bio u Providurovoj palači, u prostoru koji je stradao tijekom Domovinskog rata, da bi se to rasadište zadarskih arhitekata raspalo kao poduzeće.
No, uspjela je doći do dijela projekata da bi ispričala priču o udjelu zadarskih stručnjaka u tom monumentalnom djelu kojeg ni sam Ivan Meštrović nije vidio u za života.
Njegove prve idejne skice izrađene su 1925. godine, a mauzolej u koji su preneseni ostaci tog poznatog crnogorskog vladara, pjesnika i pjesnika počeo se graditi tek 1962. godine, da bi se otvorio u svibnju 1974. godine.
Pripremu i gradnju Njegoševog mauzoleja pratila je prava drama koja se zbog tog projekta događala na području cijele bivše države, a ispričala je u zanimljivom predavanju dr. Antonija Mlikota u Galeriji umjetnina koji je organizirao ciklus predavanja u povodu izložbe Ivana Meštrovića.
