Svjetska banka u svojim najnovijim prognozama predviđa za Hrvatsku u 2014. izlazak iz petogodišnje recesije, uz blagi rast od 0,8 posto, dok za ovu godinu predviđa isti postotni pad, rečeno je na današnjem predstavljanju izvješća Svjetske banke (SB) za jedanaest najmlađih članica Europske unije (EU11).
Za EU11 Svjetska banka u 2014. očekuje rast od 2,3 posto, nakon prosječnog rasta od 1,0 posto u 2013. U idućoj godini predviđaju rast u svim zemljama skupine EU11, osim u Sloveniji za koju očekuju da će zabilježiti pad od 1 posto. Najveći rast prognoziraju za Latviju, Litvu i Estoniju, i to od 4,2 posto, 3,5 posto i 3,0 posto. Gospodarski su se izgledi tijekom godine popravili jer se stanje u eurozoni stabiliziralo, izvoz je krenuo put oporavka, a rast su poduprle i domaće politike, navodi se u izvješću Svjetske banke.
‘U Hrvatskoj je oporavak odgođen’, istaknula je Sanja Mađarević Šujster, viša ekonomistica SB-a za Hrvatsku – zbog ulaska u EU i izlaska iz CEFTA-e. Među pozitivnim doprinosima izdvojila je turizam i ‘umjerenija kretanja’ u trgovini na malo, dok industrija još uvijek ne bilježi pozitivne trendove. To je ostavilo negativan trag na tržištu rada, uz rast stope nezaposlenosti preko 17%, smanjenje stope aktivnosti stanovništva i smanjenje stope zaposlenosti, posebice među mladima. Među pozitivnim kretanjima u 2013. Mađarević Šujster je izdvojila stagnaciju vanjskog duga i povećanje suficita na tekućem računu bilance plaćanja.
Iz Svjetske banke Hrvatskoj preporučuju da iskoristi europsku proceduru za prekomjerni proračunski deficit kako bi obnovila stabilnost javnih financija. Među kratkoročnim mjerama predlažu poboljšanje sustava naplate poreza, smanjenje troškova plaća, subvencija i socijalnih davanja poput povlaštenih mirovina. U stavci srednjoročnih mjera predlažu reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava, privatizaciju državnih poduzeća i oporezivanje imovine. Također, dodala je, Hrvatskoj predstoji i poticanje rasta privatnog sektora, ponajprije kroz zaštitu ulagača i fleksibilnije radno zakonodavstvo reforma. Dodatne zadaće uključuju i reformu javne uprave i povećanje efikasnosti sudova.
