ZADAR– Da su Slovenci svoj prvi Centar za gospodarenje otpadom u Celju pripremali i gradili punih 20 godina izaslanstvo Zadarske županije doznalo je na licu mjesta, gdje su se uvjerili kako oko tog kapitalnog objekta nije bilo nikakvih sporenja.
Izgrađen je na mjestu uz nekadašnju deponiju (koja je sanirana novcima općina), a da je ekološki prihvatljiva tehnologija, dok je što se uz područje centra, nalazi zaštićeno područje Natura III.
Mjesto izgradnje deponije nalazi se na podzemnim vodama, čulo se na prezentaciji tog projekta upriličena u tom pogonu kojim upravlja tvrtka Simbio (javno poduzeće u vlasništvu četiri općine).
Na jednodnevnom studijskom putovanju, kojeg je dogovorio dožupan Božidar Longin, bili su županijski vijećnici, predstavnici općina Poličnik i Zemunik, Grada Benkovca, Grada Zadra, eko udruge Ravni Kotari, Ministarstva zaštite okoliša, općine Lećevica te tvrtke Eko, koja je nositelj zadarskog projekta.
Od upoznavanja slovenskog centra koji pokriva prostor od 24 općine s 230 tisuća stanovnika odustali su jedino iz udruge Eko -Zadar.
Domaćini su spremno odgovarali na sva pitanja gostiju iz Zadarske županije koja su se odnosila uglavnom na zaštitu prostora, inspekcijski nadzor, samu tehnologiju, ali i na to tko dobiva ekološku rentu. Zanimalo ih je i je li se kažnjavaju građani koji se ne drže propisa i zakona o zbrinjavanju otpada nad kojima bdije EU regulativa.
Jedno od pitanja je bilo zbog čega se Centar ne bi gradio uz deponiju u Diklu, a moglo se čuti kako je u Diklu jako puno oboljelih od karcinoma zbog blizine smetlišta.
Slovenski centar za gospodarenje otpadom izgrađen je na 350 metara od prve kuće, a zakon dopušta udaljenost od 300 metara.
Model je gotovo isti, kao što se to planira u zadarskom projektu: sortirnica, MBO pogonom i odlagalištem na koji se odlaže tek trećina otpada nakon prerade u „dvije frakcije, što se nadalje koristi za kompost, toplanu itd), korist tehnologiju prihvatljivu u zapadnim zemljama EU. U tom Centru za otpad koji pokriva najveću slovensku regiju industrije, zaposleno je 55 ljudi. Opasni otpad se izvodi u Njemačku.
Za informiranje i edukaciju građana vlasnici i upravitelja centra, preko tvrtke Simbio potrošili su 180 tisuća eura.
Nakon ovoga ćemo biti pametniji, kazao je Longin, spreman da udovolji inicijativi eko udruge Ravni Kotari da se raspravi perspektiva zadarskog projekta.
Zadarski centar bi vrijedio oko 57 milijuna eura, navodi Perović i taj će se kapitalni projekt nominirati za EU fondove iz kojih su Slovenci dobili 30 milijuna eura za svoj centar u Celju.
Na prezentaciji toplane goste je iznenadio Bojan Šrot, gradonačelnik Celja.- Dobar dan, ja sam gradonačelnik, uletio je četvrti put izabran gradonačelnik Celja, vrlo izravan i simpatičan, otkrivši kako je zamalo postao zadarski zet 1987. godine.
