Sve istrage koje trenutno vodi Državno odvjetništvo proći će u sljedećih mjesec dana svojevrsnu reviziju, jer će o njihovoj osnovanosti morati odlučivati sud – točnije sudac istrage, piše Jutarnji list.
To je omogućeno stupanjem na snagu posljednjih izmjena Zakona o kaznenome postupku prije nekoliko dana, 15. prosinca ove godine.
Prema jednoj od bitnijih izmjena osumnjičenici će, za razliku otprije, na odluku da se protiv njih pokrene istraga imati pravo žalbe sucu istrage.
No ova odredba ne odnosi se samo na predmete u kojima će istraga tek biti pokrenuta, već i na one u kojima su istrage u tijeku.
Tako ovih dana sva državna odvjetništva, općinska, županijska i USKOK svim osumnjičenicima protiv kojih su u tijeku državnoodvjetničke istrage, šalju nova-stara rješenja da se protiv njih vodi istraga te se osumnjičenike obavještava da se na to rješenje u roku od osam dana mogu žaliti sucu istrage.
Tko se može žaliti
Riječ je o golemom broju predmeta. Među poznatijima je slučaj curenja podataka iz PNUSKOK-a u kojemu su pod istragom policajci Marko Svalina i Vjekoslav Drnić, bivša vjenčana kuma Tomislava Karamarka Selma Abadžić, poduzetnici Igor Mlinar i Rudolf Krpina, bivši član Uprave Ine, Jozo Petrović i drugi. Također, na reviziju će i pokretanje istrage u slučaju Karlovačka banka, pa će priliku na žalbu imati i Marija Šola i njezina tri sina. Na istragu će se najvjerojatnije žaliti, i to u dva slučaja, i bivši Bandićev pročelnik Gradskoga ureda za prostorno uređenje Davor Jelavić kojeg USKOK u dvije zasebne istrage tereti i za navodne zloporabe pri gradnji nadstrešnica za autobusna i tramvajska stajališta, ali i za izmjene gradskoga GUP-a.
Tu su i svi predmeti koji se vezuju uz aferu Remorker. Uz njih, i desetak bivših direktora u cestogradnji, predvođenihZdravkom Livakovićem, a s druge strane bivši čelnik HGK Nadan Vidošević i Zdenka Peternel. Premda svatko od njih teoretski može žalbom obustaviti istragu protiv sebe, ipak u većem dijelu predmeta ne bi trebalo doći do promjene. Naime, u svim slučajevima u kojima je protiv osumnjičenika bio određen istražni zatvor, a o čemu odlučuje sudac istrage, sud je svoj stav zapravo već donio. Kad sudac nekome odredi istražni zatvor, on zapravo ocjenjuje i osnovanost sumnje u počinjenje kaznenoga djela, tako da je paralelno s odlukom o zatvoru sud svoju ocjenu osnovanosti sumnje u većini predmeta već donio.
Zašto je mijenjan ZKP
Ako sudac odbije protiv nekoga otvoriti istragu, tužiteljstvo se može žaliti izvanraspravnom vijeću, dok je u slučaju kada sud odbije žalbu osumnjičenika – odluka konačna. Međutim, ova navala žalbi, bez obzira na njihov ishod, osim državnih odvjetništava svakako će opteretiti i istražne suce koji će u sljedećim danima biti zatrpani žalbama. Izmjene ZKP-a donesene su nakon što je Ustavni sud bio odlučio kako određene stavke ZKP-a nisu usklađene s Ustavom, a jedna od najspornijih bila je činjenica da se osumnjičenik ne može žaliti na to kada se protiv njega otvori istraga.
