VLADA RH donijela je na današnjoj sjednici plan fiskalne konsolidacije za razdoblje od 2014. do 2016. godine. Radi se zapravo o mjerama štednje, odnosno reformama koje bi trebale rezultirati smanjenjem deficita.
Obveza je to koju je Hrvatskoj nametnula Europska komisija, ulaskom u proceduru prekomjernog deficita. U naredne tri godine hrvatska vlada mora smanjiti deficit ispod tri posto. a javni dug ispod 60 posto. Program fiskalne konsolidacije sastoji se od devet mjera čiju će provedbu pratiti posebna radna skupina.
Navedene mjere su integracija pratećih službi, outsourcing usluga, objedinjena javna nabava, jedinstveni novčani centar, reforma socijalnog ugovaranja, smanjenje proračunskih investicija i supstitucija izvora financiranja sa sredstvima iz EU fondova, masterplan bolnica, restrukturiranje mreže škola i programa, te reforma pravosudnog sustava.
Vlada u 2014. planira imati deficit od 5,5 posto, u 2015. 4,4 posto, a u 2016. 3,4 posto. Deficit bi ispod tri posto, dakle, trebao pasti 2017. godine. Svoj plan Vlada temelji na projekcijama da će u naredne tri godine BDP rasti. U 2014. očekuju 0,6 posto rasta, u 2015. 1,2 posto rasta, a u 2016. 1,7 posto rasta.
Ukoliko se sve bude razvijalo u skladu s predviđanjima, deficit Hrvatske će naredne godine iznositi 15,4 milijarde kuna, a u 2015. 12,3 milijarde kuna. Vlada očekuje da će mjerama fiskalne konsolidacije u naredne dvije godine uštedjeti šest milijardi kuna.
Računovođe i informatičari sele u centrale
Integracijom pratećih službi vlada planira objediniti određene poslovne procese koje pojedinačno obavljaju tijela državne i javne uprave, a koji istima nisu osnovna djelatnost. Konkretno, radi se o djelatnostima vezanim uz računovodstvo i IT podršku. U prvoj fazi će ove poslove preuzeti resorna ministarstva, a u drugoj fazi, gdje to bude moguće, javna poduzeća.
Tko će čistiti i kuhati u bolnicama i školama?
Outsourcing se odnosi na privatizaciju, odnosno prepuštanju tržištu dijela poslova u javnom sektoru. Radi se, primjerice, o uslugama čišćenja, kuhanja, te održavanja i popravaka u bolnicama i školama. Izvođači potrebnih radova birat će se na javnom natječaju.
Javna nabava – rupa bez dna
Objedinjena javna nabava trebala bi unaprijediti efikasnost i funkcionalnost javnih natječaja. Vlada očekuje da će ovom mjerom smanjiti proračunske rashode za nabavu roba, radova i usluga.
Sve naknade na jednom mjestu
Jedinstveni novčani centar (“One stop shop”) trebao bi postati središnje mjesto za administriranje većeg broja različitih naknada u sklopu postojeće mjere ureda državne uprave. Naime, samo u području socijalnih programa trenutno se administrira više od 70 različitih naknada u nadležnosti osam ministarstava i četiri institucije. Također, HZZO, HZMO, HZZ i CZSS u Hrvatskoj imaju više od 400 područnih ureda za administriranje pomoći za uzdržavanje, naknade za nezaposlene, rodiljnih naknada i doplatka za djecu. Sav taj posao na sebe bi trebao preuzeti jedinstveni novčani centar.
Manje sredstava za domove za stare i nemoćne
Cilj reforme socijalnog ugovaranja je omogućiti jednaki pristup mreži socijalnih usluga svim pružateljima usluga pod istim uvjetima, stoji u dokumentu koji je prihvaćen na sjednici Vlade. Plan je ukinuti dosadašnji model financiranja socijalnih usluga prema rashodima, te uvesti transparentni postupak ugovaranja socijalnih usluga s najpovoljnijim pružateljima usluga. Radi se zapravo o načinu financiranja npr. domova za starije i nemoćne osobe.
Europskim fondovima financirati razvojne projekte
Šesta točka plana fiskalne konsolidacije fokusirana je na europske fondove. Vladin je cilj povećati razinu ulaganja u razvojne projekte na način da se, uz nacionalna sredstva koja su namijenjena za njihovo financiranje, u što većoj mjeri koriste EU fondovi. Ova mjera, međutim, neće imati trenutan učinak na smanjenje duga i deficita, već će se njeni efekti osjetiti u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.
Spajaju se bolnice
Sedma je mjera famozni masterplan bolnica. Ovim planom će se, tvrde iz Vlade, model pružanja zdravstvene zaštite uskladiti s najboljom suvremenom europskom praksom. Trošak zdravstva, naime, godišnje raste za pet do osam posto. Implementacijom masterplana bi se porast troška trebao smanjiti na dva do četiri posto, dok će se istovremeno godišnje štedjeti oko 400 milijuna kuna. Masterplanom se Hrvatska dijeli na četiri regije (Slavonija, Dalmacija, Istra i Primorje, te Središnja i sjeverna Hrvatska), unutar kojih će doći do objedinjavanja bolnica.
Učitelji ostaju bez posla
Restrukturiranje mreže škola i programa osma je mjera koju Vlada predlaže. Postojeću mrežu škola i domova treba restrukturirati jer, kako tvrde iz Vlade, ne udovoljava potrebama sustava odgoja i obrazovanja. Očekuje se da će se broj osoba mlađih od 19 godina u Hrvatskoj do 2021. godine smanjiti za čak 86.840, s obzirom na 2011. godinu. Stoga se očekuje i manji priljev učenika u školama. Zbog svega toga Vlada planira smanjiti broj zaposlenih u obrazovanju, ukinuti pojedine škole, spojiti više školskih ustanova u jednu ili im mijenjati status iz matične u područnu školu.
Tromo pravosuđe mora se ubrzati
Zadnja točka plana konsolidacije je reorganizacija pravosudnog sustava. Cilj je smanjiti broj neriješenih predmeta, rasteretiti sudove od predmeta koji po svojoj prirodi nisu sudski, skratiti trajanje sudskih postupaka i reorganizirati sudačku i državnoodvjetničku mrežu.
