Krajem studenog prošle godine Ministarstvo poljoprivrede odaslalo je obavijest posjednicima palmi u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji ukoliko su na palmama u svojim okućnicama, vrtnim centrima ili na javnim površinama uočili simptome koji upućuju na zarazu palmi opasnim karantenskim štetnicima crvenom palminom pipom i palminim drvotočem.
Fitosanitarna inspekcija u okviru provedbe akcijskog plana suzbijanja spomenutih štetnika obavlja detaljne preglede palmi i mehaničko uništenje onih palmi za koje se utvrdi da su zaražene. Troškove pregleda i provedbu mehaničkih mjera uništenja snosi Ministarstvo poljoprivrede.
Naime, pregledima palmi koje, u okviru posebnog nadzora nad crvenom palminom pipom od 2009. godine, provode fitosanitarni inspektori Ministarstva poljoprivrede u suradnji sa stručnjacima Zavoda za zaštitu bilja Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, 2011. godine prvi put je na palmama utvrđena prisutnost karantenskih štetnih organizama crvene palmine pipe lat. Rhynchophorus ferrugineus (Olivier) i palminog drvotoča lat. Paysandisia archon (Burmeister).
Jasminka Vukasović, diplomirana inžinjerka agronomije iz zadarskih Nasada, kao županijska vijećnica Akcije mladih na pretprošloj Županijskoj skupštini upozorila je na ovaj problem i pitala župana što Županija misli poduzeti po pitanju sprječavanja daljnjeg širenja palmine pipe i drvotoča. Dobila je neodređeni odgovor u smislu da upravo tvrtka Nasadi u kojoj Vukasović radi, treba paziti kakve sadnice uvozi. Vukasović, međutim, ističe kako to ipak nije glavni problem.
Branimirova bez palmi?!
– Ova dva štetnika vrlo su opasna za palme. Primjerice u Grčkoj i Španjolskoj su gotovo u potpunosti uništili stabla palmi. U posljednje tri godine ovi nametnici su se pojavili i kod nas, prije tri godine štetnici su pronađeni na palmama u Turnju, ali srećom veće štete na palmama tada nije bilo, no prošle godine uočen je palmin drvotoč u Kožinu, ali ne i palmina pipa što je dobro jer je ona još opasnija od drvotoča, govori Vukasović ističući kako moramo poduzeti sve da spasimo naše palme.
– Obzirom da smo turistički grad i da palme u našem gradu vizualno uljepšavaju izgled naših zelenih površina, bilo bi tragično i zamisliti naš kraj bez palmi. Zamislite Branimirovu obalu s osušenim palmama, ili bez palmi, kakva bi to slika bila, govori Vukasović čija tvrtka Nasadi već u travnju počinje s preventivnim tretiranjem palmi. U tri navrata tretirat će, kaže Vukasović, palme sredstvom na bazi klorpirifosa.
