ZAGREB » U predstojećem rebalansu proračuna Vlada će, kako je najavljeno, rezati za šest posto plaće državnih dužnosnika, pa će nekoliko stotina zastupnika, članova vlade, zamjenika ministra, ravnatelja, ustavnih sudaca, pravobranitelja… dobiti za oko 270 kuna manju osnovicu za izračun plaća.
Zahtjevan posao
To u slučaju predsjednika države koji ima koeficijent 9,30 za izračun plaće znači bruto plaću manju za više od dvije i pol tisuće kuna, dok bi premijerska bruto plaća bila niža za više od 2.100 kuna. Uz to, dužnosničke plaće će dijelom pasti i zbog toga što će se koeficijent od 0,5 posto obračunavati na nižu osnovicu, ali to smanjenje ovisit će o godinama staža svakog dužnosnika. Tim smanjenjem Vlada želi amortizirati najavu rezanja dodataka za vjernost na plaće u javnom sektoru, tako da ostaje još pitanje hoće li se u ovom rebalansu rezati i plaće 2,5 tisuće sudaca i državnih tužitelja.
Kad je Vlada u prošloj godini u ožujku rezala bruto plaće državnih službenika i namještenika jednako toliko je smanjila i osnovicu za plaće državnih dužnosnika, ali i osnovicu za plaće pravosudnih dužnosnika. Inače, te su dvije osnovice do kolovoza 2009. godine bile iste visine, ali tada je Vlada Jadranke Kosor srezala osnovicu za plaće državnih dužnosnika, ali ne i sudaca i tužitelja. Tako je trenutno osnovica za izračun plaća državnih dužnosnika za pet posto, odnosno oko 230 kuna niža od one koja je propisana za izračun plaća sudaca i tužitelja. Ukoliko se Vlada i ovaj put ne odluči na smanjenje sudačkih i tužiteljskih plaća ta će razlika porasti na 500 kuna, odnosno više od deset posto. U odnosu na zaposlene u javnom sektoru, koji će ostati bez dodatka za vjernost od četiri, osam i deset posto, ta će razlika biti i veća.
– Suci i tužitelji obavljaju zahtjevan i odgovoran posao za koji trebaju biti adekvatno nagrađeni. Naravno, ako se bude smanjivala osnovica drugim dužnosnicima treba razmotriti hoće li se to učiniti i za suce i tužitelje. U svakom slučaju smatram da ne treba ići na izjednačavanje osnovica, kazao nam je ministar pravosuđa Orsat Miljenić .
Ako bi se išlo smanjivati osnovicu za izračun plaća sudaca i tužitelja također za šest posto, to bi značilo da će ona biti 283 kune manja, ali će i dalje ostati veća od dužnosničke.
Sveopća štednja
Prve plaće koje su u pravosuđu isplaćene preko Centralnog obračuna plaća, pojasnili su nam u Ministarstvu financija pokazuju, da se i u tom sektoru, kao i u zdravstvu, značajan dio sredstva odvaja za dežurstva i to ne samo za ona aktivna, nego i za pasivna, koja na određeni način nalikuju na pripravnost u zdravstvu. Riječ je o tome da pravosudni djelatnici dobivaju naknadu za to što pasivno »dežuraju« doma uz telefon, u slučaju da ih se treba pozvati na posao. Na dežurstva je lani potrošeno oko deset milijuna kuna, od čega je na aktivna odnosno kad su se suci i tužitelji doista pojavili na poslu, otišlo 15 posto tog iznosa, dok je ostatak od osam i pol milijuna kuna potrošen na pasivna dežurstva. Prema našim informacijama najveći pojedinačni mjesečni iznos koji je za pasivno dežurstvo netko dobio bio je deset tisuća kuna bruto.
U općoj štednji na koju su prisiljeni svi korisnici proračuna nije iznenađujuća neslužbena informacija da Ministarstvo pravosuđa priprema izmjene pravilnika koje bi u konačnici mogle dovesti do ukidanja pasivnog dežurstva.
