„Otoci Zadarske županije su područje uravnoteženog i održivog rasta i razvoja koji se temelji na povezanosti, digitalizaciji i inovacijama. Prepoznatljivi su kao mjesto očuvane prirode i kulturne baštine te susreta tradicije, autohtonosti i inovativnosti koji pružaju sigurno i poticajno okruženje za sve njihove stanovnike.”
Ovako izgleda vizija zadarskih otoka u strategiji razvoja za 2021. – 2027. godine, čija se dopuna radi na sredini obuhvaćenog područja. Savjetovanje s javnošću otvoreno je do kraja mjeseca, a svi koji imaju neku primjedbu ili viziju mogu ju dostaviti putem stranica Zadarske županije.
Osim općenitih ciljeva, koji su zadani kako bi se realizirao poneki projekt, zanimljivija je analiza stanja na otocima, koja pokazuje da su oni jako daleko od zadanog cilja. Prije svega zbog demogradije, koja pokazuje ne samo smanjenje broja stanovnika, nego i katastrofalan udjel starije populacije, što znači da će odumiranje biti još gore nego prethodnih desetljeća. Na otocima Zadarske županije 49 posto stanovnika je starije od 55 godina, a na otocima koji administrativno pripadaju Gradu Zadru (Ist, Iž, Molat, Olib, Premuda, Rava, SIlba…) od 55 godina starije je čak 70 posto stanovništva.
Na otocima Zadarske županije živi 19.761 stanovnik, a u gotovo svima zabilježen je pad broja stanovnika. Silba, Vir, Dugi otok, Zverinac, Pašman i Ošljak bilježe blagi rast, dok je otočić Babac, nenaseljen 2011. godine, dobio četvero žitelja, kao najmanji naseljeni otok Zadarske županije. Kao naseljena se vodi i Škarda, iako nema niti jednog žitelja. U „dvoboju” malenih Ošljak je s 29 porastao na 35 stanovnika, čime je prešao Rivanj, koji je s 31 pao na 23. Zanimliv je i detalj da jedino na Premudi živi više žena nego muškaraca.
Kako bi se situacija promijenila potrebna su ulaganja u različite javne prostore na kojima se lokalno otočno stanovništvo okuplja, zadržava i boravi, ulaganja u gospodarstvo, socijalne usluge, energetsku neovisnost, kvalitetnu vodoopskrbu itd. Od 18 nastanjenih otoka na području Zadarske županije na njih ukupno 11 ne postoji izgrađen vodovodni sustav
Ulaganja u pomno odabranu poslovnu infrastrukturu, navodi se u strategiji, mogu potaknuti održivi razvoj gospodarstva u skladu s industrijskom tranzicijom te za lokalnu zajednicu donijeti višestruke koristi i u društvenom odnosno socijalnom razvoju, dok se istovremeno smanjuju negativni ekološki utjecaji na otočni ekosustav. S obzirom na usitnjenost otočnih zajednica i njihovu demografsku stvarnost ističe se potreba poticanja kombiniranih ulaganja, poput izgradnje multifunkcionalnih objekata koji mogu integrirati društvene, kulturne, ali i gospodarske sadržaje te nužnost suradnje više otočnih zajednica međusobno i drugih otočnih dionika kako bi se osigurala njihova održivost.
