Od 1996. do kraja 2013. godine, Katolička crkva u Hrvatskoj iz državnog je proračuna dobila najmanje 8,67 milijardi kuna, što je gotovo tri puta više od ukupnih prošlogodišnjih inozemnih investicija. Izračunale su to novinarke Ana Benačić i Jelena Miloš u iscrpnom istraživanju o proračunskim isplatama Katoličkoj crkvi, objavljenom u petak na nezavisnom internetskom portalu lupiga.com.
Čista je koincidencija da je istraživanje objavljeno istog dana kad su Hrvatski laburisti objavili da će u Saboru, najesen, inicirati uvođenje crkvenog poreza, kako bi građani mogli birati religijsku instituciju kojoj će uplatiti svoj novac, umjesto dosadašnjeg modela u kojem država financira Katoličku crkvu, a građani na to ne mogu utjecati.
V.d. predsjednica laburista Nansi Tireli kazala je kako bi vlada trebala zatražiti pregovore o promjeni Ugovora o gospodarskim odnosima s Vatikanom, jer je gospodarska situacija pogoršana. Ustvrdila je, primjerice, kako umirovljeni svećenici iz proračuna primaju prosječno sedam tisuća kuna mirovine.
Istraživanje dviju novinarki, s lupiga.com portala, potvrđuje taj podatak. Prema njihovu izračunu, umirovljeni svećenici primaju prosječno više od šest tisuća kuna mirovine, što je gotovo dvostruko više od prosječne hrvatske mirovine. Novinarke su izračunale da je crkva samo za mirovine sedamstotinjak svojih svećenika od 1999. do 2008. godine dobila više od 383 milijuna kuna. Istraživanje je dalje pokazalo da Crkva podnosi financijska izvješća samo za manji dio novca koji primi od države, onaj u kojemu država financira plaće dva svećenika po župi.
Sociolog religije, Ivan Markešić, prijedlog Hrvatskih laburista za uvođenjem crkvenog poreza, smatra legitimnim i potpuno opravdanim. Država mora pomagati djelovanje vjerskih zajednica, ali ne postojećim modelom, rekao je Markešić.
-Tek kad bi svatko od vjernika pristao da mu se s platne liste odbija određeni postotak za njegovu vjersku zajednicu ili za neku humanitarnu instituciju, dobili bismo pravi broj pripadnika svake od vjerskih zajednica. Ovako, ni u jednoj zemlji u EU nije jeftinije biti pripadnikom neke vjerske zajednice nego u Hrvatskoj: sve obveze koje bi vjernici bili dužni ispunjavati prema svojoj vjerskoj zajednici, ispunjava – država, kazao je Markešić.