U iduće tri godine 75 posto škola u Hrvatskoj moralo bi biti „digitalno zrelo”, odnosno informatički opremljeno, spojeno na ultrabrzi internet, a učenici i nastavnici umjesto papirnatim udžbenicima i drugim nastavnim materijalima, služit će se digitalnim. U idućoj godini tako će se digitalizirati 16 posto škola, ili oko 150 od ukupno 1300 osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj, u 2016. godini udio će se povećati na 24 posto, a do 2017. godine plan je u potpunosti informatizirati oko 1000 škola.
Jedan je to od ciljeva postavljenih u strategiji Vladinih programa 2015.-2017. u resoru obrazovanja, gdje se osim toga najavljuje i izrada novih nastavnih kurikuluma i promjene u financiranju sustava znanosti.
Prema Vladinom dokumentu, sustavi zdravstva i obrazovanja u iduće tri godine neće se upuštati u nove reforme, ali bi one već započete morale dati konkretnijih rezultata nego dosad.
Novi nastavni kurikulumi čijim se donošenjem bavi već treći ministar obrazovanja, počinju se pisati iduće godine, a do 2017. godine trebalo bi ih biti ukupno 20.
Broj strukovnih kurikuluma usklađenih s potrebama tržišta rada povećat će se u istom razdoblju s postojećih 26 na 66. Značajnije se promjene očekuju i u znanosti, gdje će financiranje ovisiti o međunarodnoj prepoznatljivosti. Udio znanstvenih publikacija objavljenih u 10 posto najcitiranijih svjetskih publikacija morao bi porasti s tri na pet posto, broj znanstvenih radova objavljenih u časopisima u bazi Web of Science s 35 na 60 po ustanovi, a o tome će izravno ovisiti priljev novca iz državnog proračuna.
Zdravstvo će se ograničiti na dovršetak reformi koje traju već godinama. Reforma hitne medicinske pomoći nastavlja se povećanjem broja specijalizacija iz hitne medicine s 40 na 100 godišnje do 2017. godine, palijativni kapaciteti u bolnicama povećat će se za 160 novih postelja, a još bi deset bolnica moralo dobiti objedinjeni hitni prijem. S ciljem dostupnije zdravstvene zaštite, povećat će se broj ambulanti opće medicine, punktovi telemedicine, a zdravstveni će inspektori provoditi dvosturko više „preventivnih” nadzora nego danas.
Planira se i povećanje odaziva na preventivne preglede, pa bi se na testove za rak dojke odaziv u iduće tri godine morao povećati s postojećih 60 na 75 posto, za rak debelog crijeva s 30 na 45 posto, a za rak vrata maternice s 40 na 75 posto.
