Povodom obilježavanja 20. obljetnice smrti fra Stanka Bačića, Župa Perušić Benkovački i Ogranak Matice hrvatske u Zadru prošlog su tjedna u Gradskoj knjižnici Benkovac kolokvij „Život i djelo fra Stanka Bačića”. Tom je prigodom organiziran je blagoslov i svečano otkrivanje biste fra Stanka Bačića u Lisičiću, rad akademskog kipara Tomislava Kršnjavog, objavljeno je na službenoj stranici Grada Benkovca.
Nazočnost velikog broja građana pokazala je koliki je interes javnosti za djelo koje je iza sebe ostavio fra Stanko Bačić, skromni fratar koji pored svojih pastoralnih obveza neumorno radio na istraživanju dostupne povijesne građe kako bi zapisao povijesne istine, običaje i život ljudi kako svoga rodnog kraja, tako i šire. Neiscrpne povijesne teme nakon održanog kolokvija potaknule su među nazočnima i nova pitanja o potrebi daljnjih istraživanja i proučavanja kako života i djela fra Stanka Bačića, tako i ostalih tema vezanih za povijest i kulturni život benkovačkog kraja.
Fra Stanko Bačić rođen je 1916. u Lisičiću kod Benkovca. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, klasičnu gimnaziju u Sinju, filozofsko-teološki studij u Sinju i Makarskoj. U franjevački red stupio je 13. kolovoza 1934. na Visovcu, a vječne zavjete položio je 3. prosinca 1939. u Makarskoj.
Za svećenika je zaređen 6. srpnja 1941. u Splitu. Fra Stanko je svećenički vijek uglavnom proveo kao pastoralni djelatnik. Odmah po ređenju do 1944. bio je župni vikar u župi sv. Ante Padovanskoga u Kninu, zatim do 1947. u župi Majke Božje Lurdske u Zagrebu i do ljeta 1948. u župi sv. Franje u Imotskom. Potom je do 1950. vodio župu sv. Jakova Apostola u Vrpolju kraj Knina i do ljeta 1955. rodnu župu Uznesenja Marijina u Perušiću kraj Benkovca.
Nakon toga je tri godine obnašao službu gvardijana u franjevačkom samostanu sv. Lovre u Šibeniku. Zbog narušenoga zdravlja od 1958. do 1962. godine, živio je u samostanu na Visovcu i u Splitu. Nakon oporavka vraća se u pastoral i do 1968. vodi župu sv. Ante Padovanskoga u Prugovu kraj Splita i do ljeta 1970. župu Imena Isusova na Miljevcima kraj Drniša. Nakon jednogodišnje stanke, preuzima župu Gospe od Karmela u Runoviću kraj Imotskoga do 1975. i ponovno župu sv. Jakova Apostola u Vrpolju kraj Knina. Nakon Vrpolja bio je ispovjednik u samostanima u Kninu, Karinu, Sumartinu i konačno u Šibeniku, gdje je 2003. godine u 87. godini života i preminuo.
Fra Stanko se, uz pastoralnu službu, bavio i spisateljskom djelatnošću, posebice o povijesti benkovačkoga kraja. Za veliki doprinos razvoju kulture i istraživanju povijesti benkovačkog kraja Grad Benkovac mu je 1999. godine dodijelio nagradu za životno djelo.
Svojim znanstvenim radom fra Stanko Bačić je dao nemjerljiv doprinos ne samo našoj crkvenoj povijesti, nego i sveukupnoj hrvatskoj nacionalnoj povijesti ovog dijela hrvatske domovine od Nina do Knina.
Svatko tko će se baviti poviješću ovoga kraja, neće moći zaobići ova vrijedna znanstvena djela fra Stanka, koja su nastala na temelju izvornih povijesnih vrela i dokumenata.
