Nepunih devet mjeseci od uvođenja poreza na klađenje na dobitke od 750 kuna, od 1. siječnja 2015. godine na snazi je Zakon o izmjeni Zakona o igrama na sreću kojim se uvodi porez na sve dobitke od igara klađenja do 10.000,00 kn po stopi od 10 posto. Kao obrazloženje za uvođenje poreza navodi se smanjenje prekomjernog deficita i prikupljanja iznosa od dodatnih 680 milijuna kuna godišnje (zajedno sa prihodima od poreza na dobit). Naravno, u Udruzi sportskih kladionica ovaj zakon nije dočekan s oduševljenjem jer smatraju kako “ne samo da se neće smanjiti deficit već će se ponovo smanjiti uplata, a time i ukupni iznos od ostvarene naknade u državnom proračunu”.
“Ono što je bitno za naglasiti je da se koncept svih igara na sreću sastoji od velikog broja malih uplata i velikog broja malih dobitaka, uz određeni broj većih dobitaka. Mali dobici su upravo ti na kojima igrači temelje daljnje uplate i koji održavaju promet. Svako pa i minimalno oporezivanje malih dobitaka dovodi do toga da igra gubi smisao odnosno do nemogućnosti korištenja dobitaka u svrhu daljnjeg klađenja. Time se igrači odbijaju i drastično smanjuje promet, a samim tim priljev novca u državni proračun”.
Drugi problem domaćim sportskim kladionicama predstavljaju inozemne kladionice kojima je zabranjen rad, tvrde u Udruzi, te iste niti ne plaćaju porez u Hrvatskoj. Smatraju da bi na smanjenje deficita sigurno utjecalo provođenje zabrana rada ilegalnim priređivačima, a ne novi porezi nametnuti igračima. Da uvođenje poreza sigurno nije dobar način punjenja proračuna ukazuje činjenica kako je promet pao u 2014. za pet posto u odnosu na prethodnu godinu.
