Više od polovine ukupnog tereta broda kojega su loši vremenski uvjeti, a moguće i činjenica da je bio prekrcan trgovačkom robom, 1583. godine trajno prikovali za morsko dno kod otočića Gnalića, činili su stakleni predmeti, gotovo u cijelosti namjenjeni trgovini, pažljivo raspoređeni u odgovarajuću transportnu ambalažu. Količina i raznolikost tog tereta iznimno je vrelo proučavanja tehnika izrade, porijekla i distribucije staklenih rukotvorina, njihove praktične primjene i tržišne potražnje druge polovine XVI. stoljeća.
Inspirirana upravo brojnošću staklenog tereta broda, pred nešto više od tri godine u Muzeju antičkog stakla u Zadru bila je postavljena izložba Staklo iz morskih dubina – brodolom kod Gnalića kojom se, između ostalog, nastojao istaknuti značaj nalazišta kao zatvorene arheološke cjeline potopljenoga broda, opravdano nazivanoga „kasnorenesansnom Europom u malom”. Naime, u porijeklu brodskog tereta, trgovačke robe, inventara i opreme broda, umrežena je gotovo cijela Europa – od Velike Britanije, Nizozemske, Njemačke, Austrije, Češke, Francuske, Španjolske i šireg prostora Italije, te svakako same Venecije, odnosno Murana, iz čijih je radionica proistekla većina staklenog materijala.
Nalazi s Gnalića postali su neizostavnim dijelom velikih tematskih izložbi, (L´avventura del Vetro, dal Rinascimento al Novecento tra Venezia e mondi lontani, Castello del Buonconsiglio, monumenti e collezini provinciali, Trento, 2010; Transparentna ljepota, staklo iz hrvatskih muzeja od XV. do XX. stoljeća, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2013; Gnalić – blago potonulog broda iz 16. stoljeća, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2013.), u kojima se posebna pažnja posvećivala upravo staklenom materijalu. U vrlo ciljanom odabiru skladno je nadopunjavao dotadašnje praznine u spoznajama o proizvodnji, te posebno izvozu muranskog stakla kao značajne i strogo kontrolirane okosnice ukupne gospodarske moći Mletačke Republike XV. i XVI. stoljeća.
Neosporavajući važnost i vrijednost promocije materijalne kulturne baštine izlaganjem predmeta izvan matičnih muzeja, smatramo kako je vrijeme da iznimno kulturno-povijesno blago tereta potopljenog broda kod Gnalića dobije odgovarajuću zaštitu, te konačno i osuvremenjenu prezentaciju u vlastitom domu. Uz vrlo pozitivno iskustvo ranijih suradnji Muzeja antičkog stakla u Zadru i Zavičajnog muzeja u Biogradu, u prvom redu objedinjenih mnoštvom staklenih nalaza s brodoloma kod Gnalića, i zajedničkom namjerom da to krhko materijalno bogatstvo, nemjerljive kulturno-povijesne vrijednosti uistinu i bude tretirano poput najsjajnijeg blaga, Muzej antičkog stakla vrlo je rado prihvatio novu suradnju, u nastojanju da izložbenim projektom Gnalić u Gnaliću dostojno obilježi Dan Grada Biograda i blagdan Sv. Stošije.
