Na nekoliko primjera Vujčić je pokazao da zamrzavanje tečaja nije toliko isplativo kao što se to misli te da će time banke biti na gubitku od pola milijarde kuna.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić sazvao je novinare kako bi komentirao veliki rast franka i odluku hrvatske vlade da fiksira tečaj franka na godinu dana.
HNB je pripremio detaljnu analizu učinaka pojedinih mjera, a guverner tvrdi da banke nisu zarađivale na francima, kao što se u javnosti govorilo.
– Banke ne zarađuju na kreditima u švicarskim francima. HNB kontinuirano kontrolira otvorenu valutnu poziciju banaka. Iz povijesnih podataka proizlazi da otvorena pozicija nije bila izvor zarade banaka. S druge strane, smanjenje kamatne stope na kredite u švicarskim francima i veća stopa nenaplativosti kredita potpuno su eliminirali zaradu od tih kredita. Za usporedbu, na 1000 eura stambenih kredita u eurima, banke godišnje zarade otprilike 25 eura. Takve zarade nema na stambenim kreditima u francima, navodi se u priopćenju HNB-a.
Iz HNB-a poručuju i kako otprilike 4% hrvatskih obitelji ima stambene kredite u švicarskim francima.
– Dužnici sa stambenim kreditima nisu nužno najugroženiji sloj hrvatskog društva. Dio dužnika s obvezama u francima, međutim, predstavlja hrvatski subprime, dužnike vrlo slabe i upitne kreditne sposobnosti. U takvim slučajevima banke moraju preuzeti gubitak koji slijedi iz loše poslovne odluke. Na četvrtinu dužnika s najmanjim iznosima stambenih kredita u francima otpada otprilike 5% ukupnog duga. Četvrtina dužnika s najvećim kreditima nosi otprilike dvije trećine ukupnog duga. Dužnicima koji predstavljaju subprime potrebna je svaka moguća pomoć – radikalno restrukturiranje i otpis glavnice za one koji bi mogli otplaćivati bitno reducirane anuitete. Nažalost, postoje mnogi kojima ni radikalan otpis ne može servisiranje duga učiniti održivim i za njih treba naći drukčije rješenje – upozoravaju iz HNB-a.
Na nekoliko primjera Vujčić je pokazao da zamrzavanje tečaja nije toliko isplativo kao što se to misli te da će time banke biti na gubitku od 400 milijuna kuna.
– Konverzija svih kredita stajala bi državu 8 milijardi eura, a ne želim ni govoriti kakve bi to posljedice ostavilo – kazao je Vujčić.
HNB tako opciju koju je Vlada izabrala vidi kao kratkoročnu mjeru.
Ona, prema mišljenju HNB-a, omogućuje dužnicima da idućih godinu dana otplaćuju anuitet kredita po tečaju koji je vrijedio prije odluke Švicarske narodne banke da prekine vezivanje tečaja švicarskog franka uz euro.
– Tečajne razlike idu potpuno na račun banaka. Procijenjeni okvirni učinak na kamatne prihode banaka, uz pretpostavku tečaja EUR/CHF 1:1, jest njihovo smanjenje za otprilike 400 milijuna kuna u godini dana – navodi se u priopćenju.