Cijene telekomunikacijskih usluga dugoročno će rasti, osobito u korporativnom sektoru, gdje je zbog borbe za tržište nastao velik pritisak na cijene, najavio je jučer Davor Tomašković, predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma, na konferenciji “Trendovi u telekomunikacijama u 2015. godini” u organizaciji PwC-a Hrvatska i tjednika Lider.
– Cijene telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj su 25% niže od europskog prosjeka, ali je udio potrošnje u odnosu na ukupne prihode dvaput veći u odnosu na taj prosjek – kaže Tomašković.
Prema njegovim riječima, u EU je previše operatora, više od 200 na 250 milijuna stanovnika, a u SAD-u na isti broj stanovnika samo su četiri operatera, pa je izvjesna daljnja konsolidacija tržišta.
Čelni ljudi telekoma pritom su redom poručili s jučerašnje konferencije da će ove godine fokus biti na kupcima, koji zbog krize više nego ikada traže vrijednost za novac. Telekomi su suočeni s padom prihoda, konkurencijom i regulatornim pritiscima. Tomašković je istaknuo da je u takvom okruženju HT lani doživio veliku transformaciju, za trećinu smanjio broj menadžerskih pozicija, poboljšao efikasnost i odradio niz ostalih koraka u približavanju korisnicima i povećanju profitabilnosti.
– Svjedoci smo eksplozije podatkovnog prometa. HT je lani uz sve tržišne izazove uložio više od milijardu kuna u mobilnu i fiksnu telefoniju – poručio je Tomašković.
Predsjednik Uprave VIPneta Jiri Dvorjančansky, koji je pet mjeseci na toj funkciji, istaknuo je da se iznenadio razvijenošću hrvatskog tržišta i implementacijom novih tehnologija. No, to tržište obilježava i nepovoljnja regulativa, nameti te šest godina recesije.
– Mi smo jedini telekom koji raste u prihodima bez obzira na pad tržišta. Ljudi traže vrijednost za novac, a mi smo se najbolje pozicionirali u tome. To što smo kapitalizirali recesiju nije dobro, a uvjeren sam da će se u 2015. taj trend i nastaviti. Pragmatični smo u investicijama, ulažemo kad mislimo da je tržište spremno, nismo avanturistički investitori. Ubuduće ćemo još više raditi na iskustvu kupaca i tu ima prostora za poboljšanja – poručio je Viktor Pavlinić, član Uprave Tele2.
Šef HT-a odmah je, pak, pojasnio da je riječ samo o kvartalnom rastu, dok na godišnjoj razini svi padaju u prihodima.
Na panelu se čulo da je najveći pad u prihodima od fiksne telefonije, dok neki segmenti tržišta, kao što je IPTV, značajno rastu. Poseban je problem regionalna nepokrivenost optičkim kabelima i velike razlike u urbanim i ruralnim sredinama. Operatori predlažu regionalnu deregulaciju uvjeta poslovanja, u protivnom nitko neće ulagati u optičku infrastrukturu u Slavoniji ili Gorskom kotaru.
Traži se brzina
Predsjednik Uprave Iskona Saša Kramar ističe da potrošači zahtijevaju veće brzine. Raste i interes za digitalne sadržaje, najviše u IPTV-u.
– Sadržaj je ključna stvar, što potvrđuje interes za sportom i filmovima. TV produkcija je bolja nego ikada prije i bez obzira na You Tube i web sadržaje, ljudi kod kuće gledaju TV više nego ikada. To je velik potencijal za rast – pojasnio je Kramar.
Online šest sati dnevno
Dvorjančansky je dodao da milenijska generacija na online sadržaj prosječno troši čak šest sati dnevno, a televiziju gledaju oko dva sata.
– Online sadržaj je velika prilika, ne samo za potražnju sadržaja na mobilnim uređajima nego i za smart TV. Web sadržaj u Hrvatskoj ima veliku ulogu i to tržište treba regulirati. Ekskluzivni sadržaj će rasti – zaključio je šef Vipneta.
Čelnici telekoma osvrnuli su se i na konkurenciju, posebno na OTT operatore koji bilježe veliki promet, ali ne podliježu regulatornim ograničenjima i ne ulažu u infrastrukturu. I ti bi igrači, kažu, barem trebali plaćati porez.
Pet velikih istiskuje stare igrače
Danas živimo u ekosustavu “Big 5” koji čine Apple, Facebook, Google, Microsoft i Amazon, u kojem OTT igrači (Skype, Whatsapp…) polako preuzimaju dominaciju nauštrb tradicionalnih telekoma, prisiljenih na preustroj i smanjenje broja radnika kako bi odgovorili na konkurenciju, istaknuo je Dejan Ljuština, član Uprave i partner u PwC-u Hrvatska.
S druge strane, upravo su telekom operateri važni nositelji cjelokupnog razvoja infrastrukture na kojoj se temelji budućnost digitalne industrije.
– Ekosistem se značajno mijenja, u industriji su se pojavili novi igrači, a s njima i novi poslovni modeli. Osnovni se modeli rada mijenjaju u roku 3-4 godine. Mnoge tvrtke koje ne prihvaćaju izazove propadaju. Ključ opstanka telekoma stoga je u racionalizaciji troškova, konsolidaciji, novim tržištima, ali i inovaciji – smatra Ljuština.
Postojeći će se ekosistem stoga uvelike promijeniti.
– Tri su moguća scenarija: da internet i OTT zavladaju, drugi je coopetition, a treći da telekomi ostvare svoja digitalna carstva. Istina je negdje u sredini – procjenjuje Ljuština. Multiscreening, multitasking, sadržaj na zahtjev, integracija s društvenim mrežama postaju nove potrošačke norme, dodao je.
