U pripremi prijava poreza na dohodak za 2014, koje se trebaju predati najkasnije do 2. ožujka, nema značajnijih promjena u odnosu na godinu ranije, jer se prošlogodišnja mini porezna reforma odnosi na prijavu za 2015. Ipak, na neke izmjene trebate obratiti pozornost.
Kao i dosada, prijavu moraju podnijeti zaposleni koji su radili kod više poslodavaca, samostalni djelatnici i dio umirovljenika sa stranim mirovinama. Prijavu mogu podnijeti i drugi porezni obveznici ako smatraju da mogu ostvariti povrat poreza.
Izmjene koje ulaze u poreznu prijavu za 2014. odnose se na odredbe vezane uz porezne olakšice za nerazvijena područja te one koje se tiču dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica radnicima.
Naime od početka prošle godine ukinute su porezne olakšice za područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja, a zamijenjene su potporama koje proizlaze iz propisa o regionalnom razvoju. Tako na olakšicu od 3.200 kuna mjesečno imaju pravo građani u lokalnim jedinicama razvrstanim u I. skupinu po stupnju razvijenosti i na području grada Vukovara, a 2.700 kuna mjesečno oni na području II. skupine po stupnju razvijenosti.
Kada je riječ o dodjeli ili opcijskoj kupnji vlastitih dionica, primici po toj osnovi od prošle godine tretiraju se kao primici od nesamostalnog rada.
Prošlogodišnja mini porezna reforma kojom je povećan osnovni odbitak te su prošireni porezni razredi ući će u poreznu prijavu za 2015. Također, od iduće godine primjenjuje se novi prag po kojem se netko smatra uzdržavanim članom. Dosadašnjih 11.000 kuna povećava se na 13.000 kuna.
Unatoč uvođenju obrasca JOPDD koji Poreznoj upravi omogućuje praćenje svih dohodaka građana, ove godine još neće zaživjeti dugo najavljivana automatizacija poreznih prijava koja bi većinu obveznika oslobodila podnošenja prijave. U Poreznoj upravi potvrdili su nam da će ta odredba stupiti na snagu tijekom 2016, dakle u postupku podnošenja prijave poreza na dohodak za 2015.
Ove godine krajnji rok za podnošenje prijava pomaknut je na ožujak tako da se prijava može dostaviti najkasnije do 2. ožujka.
PODNIJETI ILI NE PODNIJETI PRIJAVU
Prijavu moraju podnijeti zaposleni koji su primali plaću od više poslodavaca istodobno, obrtnici, slobodne profesije i vlasnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Također, prijavu su dužni podnijeti građani s prebivalištem u Hrvatskoj koji su primili dohodak iz inozemstva, a nisu platili porez tijekom godine te umirovljenici s inozemnom mirovinom za koju su dužni platiti porez u Hrvatskoj, a nisu to učinili tijekom godine. Obveza podnošenja godišnje porezne prijave postoji i ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao i uplatio predujam poreza i prireza.
Svi koji su po zakonu dužni podnijeti poreznu prijavu u njoj moraju iskazati dohodak za koji su obvezni podnijeti godišnju prijavu i dohodak od nesamostalnog rada, a ne trebaju prijaviti dohotke iz ostalih izvora (od kapitala, imovine, osiguranja) na koje su platili porez. Ako uz dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada porezni obveznik iskaže i dohodak iz ostalih izvora, obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju.
Prijavu mogu podnijeti i oni koji to nisu obvezni ako su ostvarili oporezive prihode iz različitih izvora i procijene da će ostvariti pravo na povrat poreza. Međutim tada moraju prikazati sve oporezive primitke, što znatno smanjuje vjerojatnost za povrat poreza. Dobrovoljna prijava u pravilu se isplati jedino onima koji su ostvarili oporezive dohotke iz drugih izvora, a nisu bili zaposleni pa nisu iskoristili osnovni porezni odbitak.
Poreznu prijavu ne mogu podnijeti porezni obveznici za drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa (članak 33. Zakona o porezu na dohodak) te za dohodak koji se u poreznom razdoblju oporezuje u paušalnom iznosu (članak 44. Zakona).
POREZNE OLAKŠICE I ODBICI
Prilikom ispunjavanja porezne prijave bitno je iskoristiti sve porezne odbitke i olakšice kako bi se maksimalno smanjila porezna osnovica.
Najznačajniji element za smanjenje porezne osnovice je osnovni porezni odbitak koji iznosi 2.200 kuna (za umirovljenike 3.400 kuna) mjesečno. Ovaj odbitak nema utjecaja na izračun razlike poreza (povrat) onima koji su redovito primali plaću ili mirovinu jer je u tom slučaju već iskorišten. Međutim ako osnovni odbitak tijekom godine nije iskorišten ili je iskorišten samo djelomično, moguće je na temelju osnovnog poreznog odbitka ostvariti povrat poreza plaćenog na druge oporezive primitke.
Osnovni osobni odbitak uvećava se za odbitak za jednog ili više uzdržavanih članova. Pravo na ovaj odbitak imaju porezni obveznici koji su uzdržavanog člana na vrijeme prijavili i upisali u poreznu karticu te ako ta osoba ne ostvaruje godišnje prihode veće od 11.000 kuna.
Primjerice, faktor odbitka za prvo dijete iznosi 0,5, što znači da se osnovni porezni odbitak od 2.200 kuna povećava za 1.100 kuna (2.200 x 0,5). Ove odbitke poslodavci također obračunavaju prilikom isplate plaća.
Porezna osnovica može se umanjiti i temeljem uplaćenih donacija, troškova obveznog zdravstvenog osiguranja i uplata za dobrovoljno mirovinsko osiguranje (III. mirovinski stup).
Uplaćene donacije u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe mogu se iskoristiti kao olakšica, ali maksimalno do visine dva posto oporezivih primitaka iz prethodne godine.
Poreznu olakšicu za obvezno zdravstveno osiguranje mogu koristiti oni koji nisu drugačije osigurani. U tom slučaju imaju pravo na smanjenje porezne osnovice za plaćene troškove zdravstvenih usluga do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Dodatne porezne olakšice imaju hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata te stanovnici koji žive na slabije razvijenim područjima (I. i II. skupina).
IZRAČUN POREZNE OBVEZE
Nakon što se u poreznu prijavu upišu svi dohoci i pripadajuće porezne olakšice, razlika je porezna osnovica na koju se primjenjuju porezni razredi i porezne stope.
Tako se na početni dio porezne osnovice do 26.400 kuna primjenjuje porezna stopa od 12 posto, na drugi dio porezne osnovice od 26.400 do 105.600 kuna porezna stopa od 25 posto te na treći dio porezne osnovice iznad 105.600 kuna porezna stopa od 40 posto.
Od obračunate ukupne svote poreza na dohodak i prireza odbijaju se predujmovi poreza i prireza koji su plaćeni tijekom 2014. te se utvrđuje razlika poreza i prireza. Ako je razlika pozitivna, porezni obveznik mora platiti navedenu svotu, a ako je negativna, ostvaruje pravo na povrat preplaćenog poreza i prireza.
PREDAJA PRIJAVE
Porezna prijava može se predati osobno u Poreznoj upravi prema mjestu prebivališta ili poštom, a krajnji rok je 2. ožujka.
Uz prijavu treba priložiti sve potrebne dokumente o isplatama dohotka koje izdaju isplatitelji. Poreznici na temelju dostavljenih dokumenata i podataka kojima raspolažu izrađuju izračun porezne obveze. Ako izračun pokaže višak plaćenog predujma poreza u odnosu na utvrđenu godišnju obvezu, Porezna uprava uplaćuje utvrđenu razliku na tekući račun građana. Ukoliko Porezna utvrdi manjak plaćenog poreza, šalje uplatnicu s iznosom koji treba platiti.
Na webu Porezne uprave nalaze se detaljne upute o sastavljanju i podnošenju porezne prijave, a Erste banka nudi obrazac DOH s automatskim izračunom porezne obveze.
