U srijedu, 15. travnja u 18,30 u prostoru izložbene dvorane Znanstvene knjižnice održat će se predstavljanje knjige Graditeljstvo Zadra od klasicizma do secesije, znanstvene savjetnice u miru Marije Stagličić, objavljene 2013. godine u biblioteci Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.
Ovo je kapitalno djelo o graditeljstvu Zadra koje donosi rezultate dugogodišnjih autoričinih istraživanja arhitektonskog i urbanističkog razvoja Zadra od devetnaestog stoljeća do kraja Prvog svjetskog rata.
O autorici
Marija Stagličić, povjesničarka umjetnosti, rođena je u Splitu 9. listopada 1945. godine. Veći dio života provela je u Zadru, gdje je radila kao profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta.
Od siječnja 1992. godine zapošljava se u zvanju višeg znanstvenog suradnika na Institut za povijest umjetnosti, gdje je vodila projekt Povijest naselja. Od 1996. voditelj je teme Graditeljska baština od 16. do 19. st. Od 2001. preuzela je projekt Graditeljska baština i inventar u Dalmaciji od 16. do 19. st. Godine 1999. promaknuta je u zvanje znanstvenog savjetnika (drugi izbor 2003).
Kao gostujući nastavnik djeluje na Filozofskom fakultetu u Zadru, te sudjeluje u nastavi poslijediplomskog studija u Dubrovniku i Zagrebu (predavanja o renesansnoj umjetnosti, profanoj baroknoj arhitekturi na zadarskim otocima i baroknom klasicizmu u jadranskoj Hrvatskoj).
Područje njenog znanstvenog interesa su arhitektura i slikarstvo od renesanse do kraja 19. st. na području Zadra i Dalmacije.
Objavila je 3 knjige: Graditeljstvo u Zadru od 1868.-1918. Zagreb, 1988.; Klasicizam u Zadru, Zagreb, 1996; Graditeljstvo Zadra od klasicizma do secesije, Zagreb, 2013., više znanstvenih radova i stručnih članaka.
O knjizi
Ova knjiga opisuje arhitekturu Zadra u periodu od sredine devetnaestog stoljeća do kraja Prvog svjetskog rata. Autorica je opisala nastajanje novog grada nakon raznih devastacija kroz povijest, nastanak zadarskog predgrađa, te je dala iscrpan opis brojnih značajnih javnih zgrada, vila, škola, samostana…
Knjiga je rezultat dugogodišnjeg istraživanja arhivskih spisa i spomeničke baštine iz razdoblja austrijske uprave, odnosno vremenskog razdoblja od 1800. do prvoga svjetskog rata, koja je autorica provodila u zadarskom Povijesnom arhivu i u Znanstvenoj knjižnici Zadar, kao i zagrebačkom arhivu i knjižnicama. U njoj se donosi velik broj podataka o arhitekturi klasicizma, historicizma i secesije, odnosno o velikoj preobrazbi Zadra iz snažne barokne utvrde u suvremeni grad.
Knjiga sadrži 250 stranica podijeljenih na 8 poglavlja : nakon Uvoda, autorica govori o arhitektonskim i urbanističkim zahvatima u ratnim godinama od 1797. do 1813. godine. Potom nas kroz razdoblje klasicizma (1804.-1868.) uvodi u neostilsko i secesijsko razdoblje (1868.-1918.) kako bi opisala povijesni kontekst urbanističkog razvoja Grada. Potom na su 5. poglavlju upoznaje s poviješću izgradnje značajnijih javnih i privatnih zgrada u Zadru.
Nakon toga u 6.i 7. poglavlju iscrpno nas izvješćuje o značajnijim građevinama u većim gradskim četvrtima poput Ravnica, Jazina, Kolovara, Arbanasa, Voštarnice, Brodarice. U 8. poglavlju na deset stranica donosi kronologiju izgradnje, potom sažetak na hrvatskom, engleskom i talijanskom jeziku, popis korištene literature i arhivskih izvora, kazalo i presavijeni plan grada s označenom izgradnjom od klasicizma do secesije.
Značajno je ovo djelo o urbanističkom i arhitektonskom razvoju Zadra ne samo za stručnu javnost, već za svakog građanina Zadra, a naročito mlađe generacije.
O njemu će govoriti akademik Tonko Maroević, urednik biblioteke u kojoj je izašla knjiga, Pavuša Vežić, konzervator i povjesničar umjetnosti, koji svoji stručnim i pedagoškim radom usko vezan za urbanistički razvoj Zadra, te Antonija Mlikota povjesničarka umjetnosti koja je doktorirala na temi Obnova i izgradnja povijesne jezgre Zadra nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu, temom koja se nastavlja na znanstveno-istraživački rad naš autorice čije kapitalno djelo predstavljamo večeras javnosti.
