Dojave maslinara o pojavi ubojici maslina, bakteriji Xylella fastidiosa, koja izaziva brzo sušenje maslina, u Poličniku, Biogradu i Turnju na sreću nisu bile točne, kažu u Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi Zadarske županije. Kod tih dojava radilo se o sušenju dijela krošnje stabla koje je uzrokovano drugim čimbenicima, poput napada potkornjaka.
Domaći maslinari su u strahu nakon vijesti koje stižu s juga Apeninskog poluotoka.
Opustošena površina od 95.000 hektara maslinika, izvađenih od 600 do 800 tisuća stabala maslina, ukupne štete od nekoliko stotina milijuna eura, samo su neke od katastrofalnih brojki koje ovih dana stižu u Hrvatsku s juga Italije, gdje se u dramatičnom obliku pojavila bolest brzog sušenja masline, koju uzrokuje bakterija Xylella fastidiosa. Bakterija se pojavila u pokrajini Apulija, na peti Apeninskog poluotoka. Talijani su imenovali posebnog povjerenika koji ima neograničene ovlasti i sredstva da zaustavi širenje bolesti. Krče se maslinici osušenih stabala i na tom zemljištu se ne smije saditi minimalno pet idućih godina, kako bi se provela istraživanja.
Nastala situacija izaziva veliko zanimanje u Hrvatskoj jer nas iskustvo uči da svaku opasnost koja je danas u susjedstvu treba percipirati kao realnu opasnost s kojom ćemo se sutra suočiti. Dovoljno je podsjetiti na bolest vinove loze – perenosporu, koja je u pretprošlom stoljeću prošla put od Francuske do Hrvatske, gdje je izazvala veliku gospodarsku štetu i uzrokovala emigraciju stanovništva, pretežno s juga zemlje. Zadarski savjetodavci otkrivaju detalje o opasnoj bakteriji, što se poduzima da se spriječi njeno pojavljivanje u Hrvatskoj i daju upute za maslinare.
– Bakterija Xylella fastidiosa ima pet različitih sojeva. Primarno je pronađena u Kostarici u Srednjoj Americi. Problem s njom imali su i u američkoj Kaliforniji na agrumima i vinovoj lozi. Dakle, ona ne napada samo masline, nego neki njeni sojevi napadaju agrume i vinovu lozu. Jedan soj te bakterije se udomaćio na jugu Italije, u pokrajinama Apuglia i Kalabrija. Na tom području, prije deset godina, o njoj nije bilo ni spomena, kaže viši stručni savjetnik za zaštitu bilja pri Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi Ivan Šimičević.
Šimičević dodaje kako bakteriju prenosi jedna vrsta cvrčka koja ima moć zadržati ju u svom usnom ustroju. Cvrčci sišu sokove biljke te, leteći sa zaražene biljke na zdravu, direktno vrše infekciju i šire zarazu. Upravo je to najveći problem u Italiji – kako spriječiti širenje zaraze. Talijani su trenutno u fazi istraživanja, monitoringom pokušavaju utvrditi kad počinje let cvrčaka, kad je njihova najbrojnija populacija, s čime ih sprječavati. Pored toga, sve što je zaraženo krče.
Napada centralni dio stabla
– Talijani su prvotno mislili kako će problem riješiti obnovom stabala. Međutim, nakon reza, maslina nije tjerala nove izbojke. Ova bakterija direktno napada provodni snop koji se nalazi u centralnom djelu debla i uzrokuje brzo sušenje stabla. Ne suši se naglo cijelo stablo već počinje s dijelovima krošnje. Zato što bakterija napada sredinu stabla, nikakve kemijske mjere protiv nje nisu moguće. Zbog toga se pokušava djelovati na cvrčke kao prenositelje, kaže Šimičević.
Situacija u Italiji je potencijalno veliki problem za Hrvatsku. Sada je potrebno posebnu pažnju posvetiti uvezenom sadnom materijalu, posebno onome koje dolazi s juga Italije. Pod povećalom je i ukrasno bilje jer je i oleandar dobar domaćin bakterije. To već rade domaće službe, prije svega fitosanitarna inspekcija. Prema iskustvima savjetodavaca, bakterija se još nije pojavila u Hrvatskoj
– Savjetodavna služba prati dojave naših poljoprivrednika. Na bilo koji sumnjiv slučaj poziva se fitosanitarna inspekcija koja po svojoj prosudbi uzima ili ne uzima uzorak. Postoji procedura uzimanja uzorka koji se nakon toga šalje u Zavod za zaštitu bilja u Solinu na laboratorijsku analizu za konačnu potvrdu. Dojava ima, poljoprivrednici su zabrinuti i misle na najgore. Na sreću mi do sada nemamo zabilježene slučajeva napada Xylella fastidiosa.
