Promjene u zdravstvenom sustavu izrazito su važne svim građanima RH, pa su tako sve izmjene koje poboljšavaju dostupnost, učinkovitost i kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite pacijentima uvijek hitne, a upravo je to cilj i svrha zakonskih izmjena koje predlaže Ministarstvo zdravlja. Temelj održivosti solidarnog javno zdravstvenog sustava je smanjiti financijski rizik sustava koji je u ovom trenutku izrazito visok, zbog čega je Ministarstvo u sklopu Nacionalnog programa reformi VRH definiralo osam reformskih mjera te za njih pripremilo akcijski plan provođenja. Kako bi se te mjere provele nužno je promijeniti zakonsku regulativu, zbog čega su izrađeni nacrti prijedloga Zakona. Prijedlozi jamče provođenje reformi čiju provedbu očekuje i ocjenjuje Europska komisija, a ne provedu li se do kraja ove godine Europska komisija će povući mjere namijenjene svim zemljama u prekomjernom deficitu.
Novim prijedlozima pacijentima se osigurava kvalitetnija i dostupnija zdravstvena usluga bez povećanja participacije za pacijente. Pacijenti će kao i dosad moći s uputnicom odlaziti kod liječnika bez povećanja participacije. Želja nam je da pacijent dobije specijalističke usluge u domovima zdravlja, gdje će one sada biti dostupnije, pa neće morati putovati do udaljenih bolnica i biti stavljeni na liste čekanja. To će rasteretiti bolnice, smanjiti liste čekanja i donijeti uštede za cijeli sustav zdravstva, koje ćemo usmjeriti u povećavanje kvalitete usluga za pacijente.
Važno je naglasiti da udio koji Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) plaća privatnim zdravstvenim ustanovama u ukupnom budžetu iznosi samo 2-4 % i takav će iznos ostati i ubuduće.
• Liječnici koncesionari i zaposlenici domova zdravlja
Ministarstvo zdravlja, zakonskim izmjenama ukida dosadašnje ograničenje od maksimalno 30% udjela koncesionara u domovima zdravlja, što znači da će županije samostalno moći odlučiti o broju koncesionara koji im je potreban kako bi građanima na svom području ponudili zdravstvenu zaštitu na najvišem nivou.
Kao nastavak procesa u kojem je 75% ordinacija u 4 osnovne djelatnosti primarne zdravstvene zaštite (opća praksa, pedijatrija, ginekologija, stomatologija) već u koncesiji, tijekom 3 do 5 godina županije bi, u što većem broju, ordinacije u navedene četiri djelatnosti organizirali kroz rad koncesionara. Istovremeno, domovi zdravlja bi se više orijentirali na specijalističku medicinu, za što su i bolje opremljeni. Prošlogodišnja analiza rada obiteljskih liječnika pokazala je da su liječnici koncesionari obavili više preventivnih i drugih pregleda, posebno onih za koje je bila potrebna oprema i dodatna edukacija, u značajno su većem opsegu upravljali kroničnim bolestima, te su veći broj pacijenata zbrinuli sami ili u sklopu skupne prakse, ne šaljući ih u bolnice. U skrbi prosječan tim doma zdravlja ima 1363 pacijenata, a koncesionar 1763 pacijenata.
• Nova uloga domova zdravlja
Nova uloga domova zdravlja je donijeti rasterećenje i veće zadovoljstvo pacijentima koji će uslugu dobivati brže i kvalitetnije, uz smanjenje listi čekanja i sa širim rasponom dostupnih usluga na jednom mjestu. Dom zdravlja postao bi koordinator za zdravlje u zajednici, povezujući sve dionike u zdravstvenom sustavu kako bi pacijent bio pravodobno i kvalitetno zbrinut bilo da se radi o liječenju kod obiteljskog liječnika, bolnici, provođenju postupaka u domu pacijenta od strane patronažne sestre, njege ili fizioterapeuta, ili provođenju preventive, savjetovanja i koordinacije s ostalim resorima poput škola, vrtića, domova umirovljenika i socijalnih službi.
Najvažnija je promjena svakako pojačana mogućnost obavljanja specijalističkog pregleda bez odlaska u bolnicu, jer u sklopu novih promjena u domove zdravlja ulazi veći broj specijalističkih usluga i najtraženiji stručnjaci poput oftalmologa, otorinolaringologa, neurologa, kirurga, internista, dermatologa i sl.
• Dostupnost primarne zdravstvene usluge na ruralnim područjima
Upravo je kvalitetnija i dostupnija zdravstvena zaštita jedan od ključnih faktora u zadržavanju stanovnika u ruralnim sredinama, pa se tako novom reformom otvara mogućnost županijama da kroz angažman dodatnog stručnog kadra putem koncesije prošire vrstu usluga koja se nudi njihovim stanovnicima. Pacijenti tako više za određene usluge neće morati putovati u veće bolničke centre, a time se istovremeno osigurava i smanjenje čekanja na uslugu i brže rješavanje njihovih zdravstvenih problema.
HZZO će i dalje za područja s manjim brojem stanovnika izdvajati dodatna sredstva kako bi liječnik na takvom području mogao ostvariti prihod tzv. standardnog tima, pa bojazni od gubitka usluge primarne zdravstvene skrbi na ruralnim područjima nema.
• Upravljački kadar u bolnicama
Zakonskim prijedlogom određuju se odgovorne osobe zdravstvenih ustanova (direktor, zamjenik direktora, poslovni direktor, medicinski direktor, pomoćnik direktora) te se propisuju uvjeti njihova imenovanja. Na navedene položaje ne mogu biti imenovane osobe koje su osnivači zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava za obavljanje zdravstvene djelatnosti, odnosno koje samostalno obavljaju privatnu praksu ili pružaju zdravstvene usluge izvan ustanove u kojoj su zaposleni.
• Uloga i položaj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
Hrvatsko zdravstveno osiguranje (HZZO) i dalje ostaje javna ustanova koja se bavi obveznim zdravstvenim osiguranjem i osiguranjem najviše kvalitete zdravstvene skrbi za pacijenta, uz usku suradnju s Ministarstvom zdravlja.
Odluke o planu i programu mjera iz obveznog zdravstvenog osiguranja, ugovaranju opsega usluga i provoditeljima donosi Upravno vijeće koje se sastoji od devet članova, uz suglasnost ministra. Pet ih imenuje Vlada RH s time da je jedan od njih ministar zdravlja, dok su ostali članovi predstavnici sindikata, poslodavaca i udruga pacijenata.
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti provoditelji će se i dalje ugovarati iz mreže javne zdravstvene službe, dok će se samo usluge koje javni sektor ne bude u mogućnosti pružiti, odnosno dodatne usluge pacijentima, pružati kod privatnih ponuditelja odabranih iz Nacionalnog registra pružatelja zdravstvenih usluga Ministarstva zdravlja. Na taj će se način, prije slanja pacijenata u inozemstvo, iscrpiti sve mogućnosti liječenja unutar granica Hrvatske.
• Osnivanje društava od strane HZZO-a
Temeljem novih promjena zakona HZZO se ostavlja mogućnost osnivanja trgovačkih društava u koja bi se izmjestilo upravljanje sekundarnim poslovima, no s ograničenjem da se u osnivanje navedenih društava, fondova ili investicija i bilo kakvo investiranje ne bi koristili namjenski zdravstveni doprinosi za osnovno zdravstveno osiguranje, već sredstva dopunskog osiguranja, prihodi ostvareni od dionica, upravljanja imovinom i sl.
U tom smislu, uz suglasnost ministra zdravlja i Vlade RH, osnovalo bi se trgovačko društvo za izdvajanje dopunskog osiguranja iz osnovne djelatnosti obveznog osiguranja, kako bi se zaštitili javni interesi i čuvala niska cijena police osiguranja za sve osiguranike bez razlike u riziku i godinama. Ulaskom u EU 2013. preuzeli smo odgovornost da se ta obveza čim prije počne primjenjivati, pa je samim time u zakon uključena mogućnost osnivanja dioničkog društva za dopunsko zdravstveno osiguranje.
Ovim izmjenama štitimo zdravstveni proračun, odnosno prava osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju. Treba naglasiti da HZMO ovakvu mogućnost ima u Zakonu o mirovinskim fondovima već godinama.
Sva financijska sredstva koja bi zaradila osnovana društva koja će ostati u 100% vlasništvu HZZO-a, vraćat će se u unaprjeđenje zdravstvene zaštite s ciljem pružanja kvalitetnije usluge za pacijenta.
