Udruga Oko Jadrana i Veleposlanstvo Republike Slovačke u Zagrebu organizira izložbu slika “Kalvarije i križni putevi u Slovačkoj” koja će se održati u Muzeju grada Zadra (Narodni muzej) od 5. do 17. travnja.
O IZOŽBI
Kalvarije i križni putevi, koji su tema izložbe, prikazuju posljednje trenutke iz života Isusa Krista s naglaskom na njegov put na Golgotu, gdje je bio razapet na križ.
Upravo ovaj trenutak, koji u kršćanskoj interpretaciji predstavlja čin otkupljenja ljudskih grijeha, postao je jednim od najsugestivnijih trenutaka i inspirirao nastanak mnogih zanimljivih djela.
Izložba prikazuje kronološki nastanak kalvarija i u svojem uvodu pruža pogled na danu problematiku u širem kontekstu srednje Eurpe.
Približava širenje ideje o nastanku kalvarija od kasnog srednjeg vijeka prikazom značajnih skupina s njemačkog i talijanskog područja, pa sve ranobarokne izvedbe s poljskog i austrijskog područja.
U Slovačkoj su se kalvarije na otvorenom području počele graditi od polovice 17. stoljeća. Prve takve kalvarije, koje su imale 7 postaja, su kalvarijski putvi od Trnave do Modranke na zapadu, od Banske Bystrice do Španej Doline u središtu i kalvarija na Sivoj Bradi kod Spišske Kapitule na istoku Slovačke.
Među najznačajnije ubraja se danas već uništena kalvarija u Bratislavi, kraja 17. stoljeća, koja je posvećena posebna pažnja, a asamostalno su predstavljenji i drugi iznimno značajni i impresivni spomenici iz Banske Štiavnice, Prešova i iz Košica koji datiraju iz srednjeg i kasnog baroka s kraja 18. stoljeća.
Nastanak kalvarija u 18. st. povezan je s inicijativom jezuita, koji su podupirali njihovu gradnju u okviru svoje protureformacijske djelatnosti i svoga truda za obnovu religijskog života. Nakon pada jezuitskog redaa 1773. na prostoru Slovačke dolazi, između ostalog, i do nestanka barokne religioznosti i njenog izričaja kao što su križni putevi. Odražava se to i u ograničavanju izgradnje daljnih kompleksa. Istovremeno se, pak, počinje sve više promicati aktulani program križnih puteva s 14 postaja kakvog poznajemo danas. Taj program širili su franjevci, a prikazuje ga drugi dio izložbe. To su križni putevi u Matiašovcima na svjeveru ili u Hlohovcu i Dubnici nad Vahom na zapadu Slovačke, koji su bili izgrađeni već tijekom 18. st.
Najznačajnije razdoblje izgradnje križnih puteva počinje oko polovice 19. stoljeća, kada nastaje i relativno monumentalni prikaz u Topolčanima. Križne ceste izgrađene su i tijekom prve polovice 20. st. kada raste zanimanje zza njih u društvu, a neke od njih iznenađuju pozornošću, koja je bila posvećena njihovoj izgradnji kao na primjer skupine u Nitrianskom Pravnu – Solke, ili Marianki blizu ratislave.
U drugoj polovici 20. st. izgradnja novih križnih puteva rjeđa je, te se zanemaruje kontnuirano održavanje mnogih starijih areala.
Do ponovnog porasta interesa za ove spomenike dolazi uglavnom 90-ih godina 20. st.














