Gradski odbor HSLS-a poslao nam je priopćenje u kojem se obraća javnosti s novim informacijama vezanim uz sanaciju rive u Diklu. Priopćenje prenosimo u cijelosti!
Uštedjeli smo 120 milijuna kuna! Ide sezona, ide li i riva?
S obzirom da smo se obvezali javnosti da ćemo ju obavještavati o napretku na sanaciji rive Mali Milin i Suha Punta m.o. Diklo, tako se nameće i tema sanacije neuređenog odlagališta otpada „Diklo” kao krucijalni problem, što on po svojoj prirodi i jeste. No, valjalo bi stvari postaviti na svoje mjesto.
Pozdravljamo napore oko sanacije odlaglišta otpada „Diklo” i zasigurno ćemo, ukoliko se od nas to bude zatražilo ili ne, sami inzistirati na njegovu dovršetku te pomno pratiti razvoj događaja i u konačnici pomoći koliko god budemo mogli.
No, ovim tekstom željeli bismo malo pobliže upoznati javnost da su dosadašnje aktivnosti bile financirane sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i drugih fondova te da će sanacija i dalje biti financirana na isti način pri čemu će se „uštedjeti” 120 milijuna kuna koje bi inače Zadar morao osigurati za tu istu sanaciju odlagališta. Smatramo kako tako „ušteđene” novce trebamo preraspodjeliti u one grane koje pridonose proračunu Grada Zadra. U ovom slučaju se postavlja pitanje: „Koliko Diklo pridonosi u proračun od turističkih pristojbi?”, a vlast za to isto Diklo i rivu nema sluha već 35 godina!
Možemo i ovako postaviti računicu nebrige za rivu Diklo: godišnji proračun x godine mandata x broj godina vladanja = Diklo nema rivu HSLS Zadar izražava „veliko zadovoljstvo” da je grad Zadar „uspio” konačno ići u postupak sanacije odlagališta otpada „Diklo” koje je stvarni problem ovog turističkog dijela grada, i to ne samo stanovnicima Dikla, već i Kožina i Novog Bokanjca – u konačnici, i cijelog grada jer znamo da su studije utjecaja na okoliš ocijenile odlagalište otpada „Diklo” kao građevinu koja negativno djeluje na sve sastavnice okoliša.
Naime, kako svi znamo, Hrvatski sabor je na sjednici 14. listopada 2005. donio Nacionalnu strategiju gospodarenja otpadom, a nakon toga su sljedile regionalne i lokalne strategije i planovi.
Gradske vlasti tvrde kako se u posljednjih 10 godina ozbiljno pristupilo sanaciji odlagališta. S ovom konstatacijom zadarski HSLS se ne bi u potpunosti složio jer problem sanacije otpada „Diklo” je složen projekt koji je sukobljavao i vladajuće strukture na županijskoj i gradskoj razini do te mjere da je sadašnji predsjednik Gradskog Vijeća, Živko Kolega, u svom mandatu kao gradonačelnik prozivao tadašnjeg županijskog pročelnika za „nerad” po pitanju gospodarenja otpadom. (arhiva: Slobodna dalmacija: „Kočničari ne sjede u Domu Županije”)
Najavljivana je konačna sanacija odlagališta otpada„Diklo” još 2009. godine no, danas je 2016. Kronologiju sanacije otpada Diklo nema potrebe iznositi jer je to vrlo složen posao koji ne ovisi u potpunosti o gradskim vlastima – tu se dotiče centar Biljane kao županijski centar za gospodarenje otpadom i o kojem ovisi sanacija i zatvaranje odlagališta Diklo, no u skoroj budućnosti očekivati zatvaranje ovog odlagališta je vrlo ambiciozno uzimajući u obzir dosadašnju brigu oko sanacije otpada. O centru „Biljane” ćemo pisati 2018.g., nadamo se u pozitivnom tonu.
Kako smo uštedjeli 120 milijuna kuna?
Računica je jasna: sanacija košta cca 110 milijuna kuna i to će platiti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i Europska unija (EU). Dakle, projekt je ostao na indikativnoj listi za EU sufinaciranje, što je u skladu s Planom gospodarenja otpadom Grada Zadra prema kojem je plaćanje sanacije predviđeno u 100% iznosu od strane FZOEU i EU. Dodatno, u dokumentaciju je uloženo desetak milijuna kuna koju je sufinancirala i Svjetska banka. Još prije desetak i više godina, FZOEU je sufinacirao izradu Studije o utjecaju na okoliš, provođenje istražnih radova, otkup zemljišta, izradu projektne dokumnetacije i sl. Tada je na raspolaganju Gradu Zadru bilo oko 45 milijuna kuna, a učešće FZOEU je bilo 50%. Dakle, FZOEU je trebao platiti oko 22,5 milijuna kuna.
Uzimajći u obzir sve navedeno, na kraju se može konstatirati s određenom razinom sigurnosti kako će, prema procjenama, udio FZOEU i ostalih fondova (EU ili Svjetske banke) u sanaciji odlagališta „Diklo” biti preko 140 milijuna kuna. Kako je procjena sanacije oko 110 milijuna kuna (realno će ona biti oko 80-90 milijuna kuna), znači da će Grad u konačnici na sanaciji (kroz navedena sufinaciranja FZOEU i ostalih fondova) uštedjeti oko 120 milijuna kuna koji se mogu prenamijeniti za druge svrhe.
Očigledno je da se problem sanacije otpada Diklo nece poceti ozbiljno rjesavati prije pustanja u rad CGO Biljane, a koji je po svemu sudeci u nekoliko navrata zalutao u sljepu ulicu. Jos je pitanje jeli CGO Biljane u jos nekoj od sljepih ulica kao sto je projekt Rive Diklo u sljepoj ulici preko 30 godina.
Gradski odbor HSLS-a
Odbor za Gospodarstvo Energetiku i Okolis
[email protected]
