Karcinom dojke je najrašireniji maligni tumor i prvi uzrok smrti od malignih bolesti kod žena. Žena bez ikakvih dodatnih rizika ima prosječni životni rizik od 12.4% da dobije karcinom dojke.
U mjesecu borbe protiv karcinoma dojke razgovarali smo s spoznatim hrvatskim stručnjakom za dijagnostiku bolesti dojke, specijalistom radiologije prof.dr.sc. Zoranom Brnićem, koji radi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te u KBC „Sestre Milosrdnice” u Zagrebu i u Pupillam poliklinici u Zadru.
Profesore Brnić, kada i kako se otkriva karcinom dojke?
– I danas, kao i prije 50 godina, najčešće se otkriva na redovnom mamografskom pregledu (u 90% slučajeva), ili napipavanjem kvržice u dojci (u oko 10% slučajeva).
Kakve su danas šanse za potpuno izlječenje karcinoma dojke?
– Danas je, zahvaljujući sve naprednijim terapijskim i dijagnostičkim mogućnostima, prvenstveno sve većom kvalitetom ultrazvučnih uređaja, a naročito sve širom primjenom magnetne rezonancije, na vrijeme otkriven karcinom dojke praktički izlječiva bolest. Naime, tumor veličine do 1 cm je potpuno izlječiv u 98% slučajeva!
Može li se vidjeti tako mali tumor i kako?
– Nije moguće napipati izrazito malenu kvržicu u dojci, tj. karcinom dojke na samom početku. No ona se dobro vidi na magnetskoj rezonanciji, mamografiji i ultrazvuku. Stoga je najvažnije raditi redovito mamografije nakon 40. godine života (a ako žena pripada u skupinu visokog rizika, tada i ranije) svake ili svake druge godine. Žene mlađe od 40 godina ne trebaju rutinski obavljati probirnu (screening) mamografiju, osim ako imaju visoki rizik za dobivanje rake dojke. Takve žene s uobičajenim rizikom trebaju se pregledati ultrazvukom svakih 6-12 mj. i magnetnom rezonancijom svake 1-2 godine.
Koji su to rizici za karcinom dojke?
– Rizični čimbenici na koje žene ne mogu utjecati su: dob (rizik raste s godinama života), genetski nasljedne mutacije na genima BRCA1 ili BRCA2 (dostupni su testovi za pronalaženje ovih mutacija), karcinom dojke u obitelji, rana menarha (prva menstruacija prije 12.g. života), kasna menopauza (posljednja menstruacija poslije 55.g. života), terapijska zračenja prsnog koša u mlađoj dobi (10-30 g života), promjene na dojkama kod kojih je nalaz biopsije pokazao atipičnu hiperplaziju epitela, ranije preboljeli karcinom dojke, te visoka gustoća žljezdanog tkiva dojki.
Što znači „gustoća dojki” i zašto je to problem?
– Gustoća dojki je svojstvo koje sama žena ne može „osjetiti”, nego ju otkriva radiolog prigodom pregledavanja nekom od radioloških metoda. Sve mlađe žene i inače imaju gušće tkivo dojke (čak 2/3 žena mlađih od 40 g), a to otežava točan prikaz na mamografiji. Osim toga, „gustoća” tkiva dojki i sama po sebi povećava rizik za nastanak karcinoma. Takve žene preglede dojke trebaju raditi ultrazvukom i magnetnom rezonancijom. Dodao bih da se danas, zbog sve veće kvalitete uređaja, odsustva zračenja (što je nedostatak mamografije), te sve šire dostupnosti, radiolozi sve više oslanjaju na magnetnu rezonanciju u dijagnostici karcinoma dojke.
Što je s rizicima na koje možemo utjecati?
– Više od 70% žena s dijagnozom karcinoma dojke nema neke poznate čimbenike rizika. A na neke rizike se ipak može utjecati: dob prve trudnoće (nakon 30.g., nerađanje), dojenje (smanjuje rizik), dugotrajno uzimanje spolnih hormona (dulje od 5 g.), neumjerena konzumacija alkohola, pušenje, debljina (osobito nakon menopauze!).
Kad se utvrdi da neka žena ima visoki rizik, što bi trebala činiti?
– Svaka žena bi trebala pokušati smanjiti one rizike na koje može utjecati. Ako je u obitelji netko imao karcinom dojke (ali i rak jajnika, gušterače, prostate i dr.) bilo bi korisno napraviti genetsko savjetovanje i napravit test na mutaciju gena kao što su BRCA 1 i 2 i sl. To se danas radi u mnogim poliklinikama rutinski i nije više preskupo kao nekad. Žene koje imaju visoki rizik imaju i najviše koristi od periodičnih pregleda mamografije, ultrazvuka i magnetne rezonancije upravo zato što se karcinom otkriven na samom početku može najuspješnije liječiti.
Kakav je postupak kad se pronađe sumnjiva tvorba na mamografiji, ili se napipa sumnjivo otvrdnuće?
– U slučaju sumnjivog nalaza na mamografiji (po tzv. BI-RADS klasifikaciji 4 ili 5), neophodno je što ranije započeti radiološke postupke za odbacivanje ili potvrdu dijagnoze, te adekvatno liječenje u sedam povezanih koraka:
1. Ultrazvuk (uz ev. ponovljenu dijagnostičku mamografiju),
2.Magnetna rezonancija i
3.Core biopsija – (uzimanje uzorka tkiva za patologiju i određivanje tipa karcinoma). Danas je opće prihvaćen stav zdravstvene struke da se citološka punkcija izvodi samo ako nema mogućnosti za core biopsiju i brzi patološki nalaz, jer je citološka punkcija samo orijentacijska metoda, i ne može uvijek isključiti postojanje karcinoma dojke.
Kad se patološki potvrdi dijagnoza karcinoma nakon prva 3 koraka, što dalje?
– Neophodno je što prije u javnom, bolničkom sustavu zdravstva započeti liječenje u slijedeća četiri koraka:
4. Nuklearna medicina – procjena proširenosti karcinoma;
5.Onkologija – ciljana hormonska/kemoterapija po tipu karcinoma;
6.Torakalna kirurgija – operacija/odstranjivanje karcinoma i
7.Zračenje (onkologija – radioterapija) – smanjenje vjerojatnosti da se karcinom vrati na istom mjestu
Kad se pojavi sumnja na karcinom, šokiranoj i uplašenoj ženi se vjerojatno čini nemoguće izvršiti tih sedam koraka „od sedam milja” u kratkom vremenu. Može li se sve to ubrzati?
Doista, zbog preopterećenosti javnog zdravstvenog sustava, često se gubi dragocjeno vrijeme već u prva tri ključna koraka kod potvrđivanja ili odbacivanja dijagnoze. Na sreću, oni se danas mogu brzo i kvalitetno učiniti i u sve više privatnih poliklinika u RH koje imaju magnetnu rezonanciju, mogućnost core biopsije te brzog i kvalitetnog nalaza patologije. Nadajmo se da će uskoro i HZZO i privatna osiguranja moći olakšati troškove pacijenticama u tom početku dijagnostičke obrade u privatnim poliklinikama.
Što je s najdelikatnija završna četiri koraka? Da li se oni mogu napraviti brzo i kvalitetno u javnom sustavu i postoji li mogućnost to obaviti u privatnim poliklinikama kod nas?
– U pravu ste, to su i najdelikatniji postupci u liječenju karcinoma dojke za svaku pacijenticu: procjena proširenosti, kemoterapija, operacija i zračenje. Na sreću, oni se i relativno brzo i vrlo kvalitetno izvode u mnogim kliničkim i bolničkim centrima u RH. Po mom iskustvu i saznanju ti postupci nimalo ne zaostaju po kvaliteti u odnosu na puno razvijenije zemlje u EU. Vjerojatno zbog iznimno visokih troškova i relativnog malog tržišta, kod nas još ne postoje privatne poliklinike ili bolnice u kojima se to sve može napraviti.
Na kraju, što biste preporučili ženama u vezi preventivnih pregleda i ranog otkrivanja karcinoma dojke?
– Nemojte oklijevati, pregledavajte se redovito na mamografijama i prije simptoma jer je karcinom dojke danas praktički izlječiva bolest. Razmotrite sa svojim liječnikom sve rizike, uključujući i genetsko opterećenje, i u skladu s tim prilagodite učestalost preventivnih pregleda. Kod sumnje na karcinom, učinite što brže sve neophodne korake da se isključi ili potvrdi dijagnoza. Jer u tom slučaju (za razliku npr. od vožnje automobilom!), brzina doslovno može spasiti Vaš život.
