Na 44. sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija, koja je održana jučer u Šibeniku, jedna od točaka dnevnog reda bila je i rasprava o novom Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, koji bitno mijenja obveze doktora specijalizanta, odnosno specijalista prema ustanovi koja ga šalje na specijalizaciju i to na štetu ustanove. Prema izmjenama i dopunama Pravilnika koje su stupile na snagu 16. srpnja u troškove specijalizacije nije uključena bruto plaća doktora medicine.
Do donošenja ovih izmjena, ako je liječnik odlučio raskinuti ugovor prije isteka specijalizacije morao je podmiriti sljedeće troškove specijalizacije: troškovi glavnog mentora, mentora i komentora, trošak zdravstvene ustanove u kojima se obavlja specijalističko usavršavanje, trošak poslijediplomskog specijalističkog studija, trošak završnog i specijalističkog ispita, trošak knjižice o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, trošak dnevnika rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju i trošak bruto plaće liječnika. Uzmemo li u obzir kako upravo plaća predstavlja najveću stavku u troškovima specijalizacije, liječnicima će sada biti puno lakše napustiti ustanovu jer za prijevremeni raskid ugovora neće morati plaćati velike penale.
„Prema nekim udrugama i stručnim organizacijama Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine je zakonski sporan te neustavan. Propituje se i retroaktivna primjena što je neuobičajeno za ovu vrsta akata. Uz sve to, postoji i ozbiljna prijetnja da ovakvi izmijenjeni pravilnici oštete županijske bolnice čiji smo mi osnivači. Na primjer, projekcija troškova koji bi nastali vezano uz Karlovačku, Brodsko-posavsku ili Vukovarsko-srijemsku županiju iznos od 80 do 100 milijuna kuna pojedinačno po županiji” istaknuo je predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk.
Iako ove izmjene i dopune idu na ruku liječnicima, bolnice i domovi zdravlja puno teže će organizirati zdravstvenu zaštitu i pretrpjet će velike gubitke, kako zbog troškova same ustanove koje uloži u specijalista/specijalizanta, tako i zbog pacijenata. Župani su na današnjoj sjednici izrazili zabrinutost donošenjem ove odluke jer smatraju kako će ovom odlukom najviše biti oštećeni pacijenti. Istarski župan i potpredsjednik Hrvatske zajednice županija Valter Flego naveo je kako se tu javljaju tri ključna problema, a to su urušavanje zdravstvenog sustava, derogiranje vladavine prava i financijski gubici za ustanove iz kojih specijalizanti/specijalisti odlaze (tj. manje županijske ustanove) nasuprot „dobitku” za one u koje prelaze (KB, KBC, privatne poslodavce, poslodavce izvan Republike Hrvatske). Urušavanje zdravstvenog sustava ponajprije se odnosi na očekivane veće migracije liječnika iz manjih (županijskih) zdravstvenih ustanova, ne samo prema kliničkim bolničkim centrima i privatnom sektoru, već i izvan Republike Hrvatske. Nadalje, ministar je donošenjem ove odluke povrijedio odredbe nekoliko zakona, ali i ustavnu odredbu koja samo iznimno omogućava retroaktivno djelovanje pojedinih odredbi zakona, ali ne i pravilnika. Uz sve to, u slučaju ne-ostanka liječnika u matičnoj ustanovi koja je osigurala njegovu specijalizaciju, uključujući i troškove plaće za vrijeme dok je isti radio u drugoj ustanovi, uložena sredstva bespovratno su izgubljena za matičnu ustanovu.
Istarska županija nije izuzetak jer je u svim županija situacija slična. Ipak, ova je problematika uz Istarsku županiju posebno istaknuta u Brodsko-posavskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Karlovačkoj županiji gdje je prema podacima Udruge poslodavaca u zdravstvu najveći broj specijalista i specijalizanata.
Kako bi se kvalitetnije i bolje pristupilo ovoj problematici župani su na sjednici donijeli zaključak da će ministru zdravlja predložiti da Pravilnik stavi van snage te da u svaki sljedeći postupak izrade prijedloga o načinu reguliranja provedbe i financiranja specijalističkog usavršavanja doktora medicine uključi sve relevantne čimbenike i zainteresirane strane.
„Posebno je potrebno uključiti one koji su zakonski nositelji prava i obveza u odnosu na osiguravanje uvjeta za zaštitu, očuvanje i poboljšanje zdravlja stanovništva, organiziranje i osiguravanje ostvarivanja zdravstvene zaštite, odnosno osiguravanja dostupnosti, kontinuiteta i kvalitete zdravstvene zaštite, a to su sve županije u Republici Hrvatskoj”, stoji u zaključku.
