Hrvatsko geografsko društvo – Zadar i Odjel za geografiju Zadar priređuju predavanje Geoprometni položaj hrvatskog gorskog praga u Hrvatskoj i u Europi dr. sc. Petra Feletara. Predavanje će se održati u Multimedijalnoj dvorani Sveučilišta u Zadru (Ul. dr. F. Tuđmana 24 i) u utorak, 13. prosinca 2016., s početkom u 18 sati.
Petar Feletar rođen je u Čakovcu/Donjoj Dubravi. Diplomirao je 2004. godine, te stiče naslov profesora geografije i povijesti. Na istom fakultetu završava poslijediplomski studij Geografske osnove prostornog planiranja i uređenja, te stiče akademski stupanj doktora znanosti 2014. godine. Od 1997. zaposlen je u izdavačkoj kući „Meridijani” gdje radi kao urednik posebnih izdanja, te kao tajnik uredništva multidisciplinarnog časopisa “Podravina”. Od 2008. radi na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu na mjestu višeg asistenta.
Sudjelovao je na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima, objavio je više znanstvenih i stručnih, te popularnih članaka u raznim publikacijama i časopisima (Meridijani, Podravina, Donjomeđimurski zbornik, Ekonomska i ekohistorija, Revija za geografijo, Geografski horizont, Radovi HAZU-a, Sciencia Podraviana, Cris, Zmajske vijesti, Croatia airlines, Hrvatsko slovo, Fokus, Novi list, Lider, Dom, Dobravske novine, Glas mladih, BullsEye, Prom, Boom, 16-meridijan…), autor/koautor/urednik je nekoliko knjiga i udžbenika, te aktivno sudjeluje u izradi projekata i studija na Zavodu za prometno planiranje kao i mentorstvu na preddiplomskim i diplomskim studijima.
Član je uredništva časopisa za populariziranje geografije i povijesti „Meridijani”, član uredništva multidisciplinarnog znanstvenog časopisa Donjomeđimurski zbornik, te je od 2002. tajnik znanstvenog časopisa „Podravina” za multidisciplinarna istraživanja. Član je Povijesnog društva Koprivnica i Hrvatskog geografskog društva, te je redoviti član Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» od 2011. godine sa zmajskim imenom „Zmaj od Novog Zrina”.
Tijekom predavanja dr. sc. Petar Feletar će nas upoznati sa sljedećim temama; položajem hrvatskog gorskog prometnog praga u odnosu na prirodno-geografske i društveno-povijesne regije JI Europe, njegovim položajem u mreži suvremenih europskih prometnica i koridora, kratkom povijesti nastajanja današnjih koridora uz naglasak na važnost prvih makadamskih cesta – Karolinu, Jozefinu i Lujzijanu, te pripadajućih terminala (Karlovac, Sisak, Bakar, Senj i Rijeka) te demografskim razvojem područja hrvatskog gorskog praga.
