Sveučilište u Zadru i Općina Sveti Filip i Jakov pozivaju na Znanstveni skup Općina Sveti Filip i Jakov u sjeni povijesnog Rogova, koji će se održati 10. i 11. studenoga u Zadru i Svetom Filipu i Jakovu.
Sv. Filip i Jakov njeguje višestoljetnu glagoljašku tradiciju, čija se baština danas na različite načine nastoji sačuvati. Općina počiva na valorizaciji kulturno-povijesne baštine u cjelini, kao i prirodne osnove koja predstavlja temelj za kvalitetno osmišljavanje budućeg razvoja. Zbog toga je cilj znanstvenog skupa razmotriti sve relevantne prirodoslovne, humanističke, društvene i gospodarske aspekte, koji će sintetizirati različita znanja o kulturnim i prirodnim posebnostima.
Povijesni procesi razvoja, počevši od staroga i srednjega vijeka, oblikovali su temelje suvremene Općine Sveti Filip i Jakov, koja danas u Zadarskoj županiji obuhvaća naselja Donje Raštane, Gornje Raštane, Sikovo, Sveti Filip i Jakov, Sveti Petar na Moru i Turanj te tri otoka Babac, Frmić i Planac. Taj se prostor razvijao u bliskoj vezanosti uz Zadar i Biograd na moru, na sjecištu važnih prometnih komunikacija, koje su spajale kopnene ceste Kotara i morske pravce kretanja.
Najvažniji poticaj za formiranje naselja je predstavljalo utemeljenje benediktinskog samostana sv. Ivana u Biogradu u 11. stoljeću, koji je zbog najvećeg posjeda Rogova, na prostoru današnjeg Sv. Filipa i Jakova, nazivan i Rogovskom opatijom. Mletačko uništavanje Biograda 1125. godine, kao i osmanski prodori od 15. do 17. stoljeća, u uskoj su vezi s dolaskom većeg broja pojedinaca i obitelji, koje su oblikovale suvremena naselja cijele Općine.
Plodno poljoprivredno područje, pogodna mediteranska klima i poduzetni stanovnici omogućili su Općini dinamičan demografski i gospodarski razvoj. Novu kvalitetu u razvoju je potaknulo i osnivanje općine 1993. godine, od kada ona djeluje kao samostalna jedinica lokalne samouprave.
Otvorenje skupa će se održati na Sveučilištu u Zadru, u petak 10. studenoga 2023. s početkom u 9 sati.
Više o skupu na linku.
