Izlaz iz istražnog zatvora u Zatvoru na Ustavnom sudu tražio je jedan od pritvorene četvorke (1963., 1965., 1978. i 1978.), za koju se smatra da je povezana s najvećom plantažom marihuane na zadarskom području i šire. Odlukom Općinskog suda u Zadru, osumnjičenicima je nakon podizanja optužnice krajem studenog produljen istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.
Nakon što je Županijski sud odbio njihovu žalbu na to rješenje, četvrtookrivljeni 44-godišnjak obratio se Ustavnom sudu ocjenjujući „arbitrarnim i površnim pristup sudova u analizi činjenica, okolnosti i navoda relevantnih za donošenje odluke o istražnom zatvoru”. Objava tih rješenja ovim povodom otkrila je nove detalje o slučaju iz Islama Grčkog, gdje je prošlog ljeta na zakupljenom državnom zemljištu policija pronašla 7.728 biljaka konoplja marihuane.
Tako se, među ostalim, navodi se kako su I., II. i IV. okrivljenik prethodno kazneno osuđivani, i to I. okrivljenik dva puta za kazneno djelo povrede dužnosti uzdržavanja, II. okrivljenik za kazneno djelo prijetnje, dok je IV. okrivljeni osuđivan za kazneno djelo tjelesne ozljede. U trenutku uhićenja bili su na uvjetnoj.
– Iako III. okrivljenik do sada nije osuđivan, on ima status nezaposlene osobe, a od njega je oduzet iznos od 5.020 eura iz čega se zaključuje da je bez obzira na skromna primanja koja je naveo da dobiva, isti bio u mogućnosti financirati uzgoj droge i da je očito da je u ovaj pothvat uložio znatna imovinska sredstva pa bi on kao i IV. okrivljenik koji ima skromne prihode od 3.500 kuna bili zainteresirani za ponavljanje kaznenog djela radi priskrbljivanja novca potrebnog za saniranje gubitaka koje su pretrpjeli otkrivanjem ovog kaznenog djela kao i za potrebe uzdržavanja članova svoje obitelji, navodi se u obrazloženju Općinskog suda u Zadru kojeg je Ustavni sud pohvalio zbog detaljnosti.
U njemu se navodi i kako je od trećeokrivljenika izuzeta bilježnica u kojoj je navedeno kako je tekla proizvodnja i financiranje proizvodnje inkriminirane droge. Podsjetimo, njega se tereti da je financirao troškove podizanja sadnica kao i plaćanje radnika na plantaži, dok se prvookrivljenika, drugookrivljenika i četvrtookrivljenika sumnjiči da su zalijevali posađene sadnice i brinuli se o njihovu rastu.
Početkom siječnja odbijena je ustavna tužba četvrtookrivljenika koji je smatrao kako su mu odlukom o istražnom zatvoru povrijeđena ustavna prava.
– Ustavni sud zaključuje da ranija osuda i izrečena kazna nisu utjecali na podnositelja u odvraćanju od počinjenja kaznenih djela jer je sada osnovano sumnjiv da je počinio nove protupravne radnje i to u vrijeme provjeravanja iz navedene pravomoćne presude. Ocjena je Ustavnog suda da su razlozi za postojanje opasnosti kako bi podnositelj puštanjem na slobodu mogao počiniti nova kaznena djela, a zbog čega se svrha istražnog zatvora u njegovom slučaju ne može ostvariti nekom blažom mjerom, dostatni i relevantni. Što se pak tiče tvrdnji podnositelja da optužno vijeće nije imalo vremena proučiti spis, Ustavni sud ih ocjenjuje promašenim jer je iz opsega i detalja osporenih rješenja razvidno da su ona posljedica proučavanja svih bitnih okolnosti koje su bile odlučne za njihovo donošenje, navedeno je u rješenju kojeg potpisuje predsjednik Vijeća Rajko Mlinarić.
Istražni zatvor u ovoj fazi kaznenog postupka može trajati do pravomoćnosti presude, ali najdulje dvije godine, s tim da će sud svaka dva mjeseca do izricanja nepravomoćne presude ispitivati postoje li zakonski uvjeti za daljnju primjenu ove mjere.