Na području Zadarske županije postoji 30-ak špilja i jama koje su onečišćene komunalnim otpadom. Sličnih priča u kojima lokalno stanovništvo ugrožava izvore pitke vode i opće zdravlje još je više od tisuću diljem hrvatskoga krša. Organiziranim uklanjanjem otpada iz podzemlja već se šestu godinu bavi inicijativa Čisto podzemlje.

Nedavno je podignuta optužnica protiv dvojice građana koji su pokraj izvora pitke vode u Lišanima Ostrovičkim bacili 50 vreća klaoničkog otpada. Prijeti im i do pet godina zatvora. Ali diljem Hrvatske nekažnjeno prolaze brojni građani koji bacajući otpad u jame i špilje ugrožavaju prirodu i vlaastite živote. Inicijativa Čisto podzemlje sastavila je registar onečišćenog podzemlja, a rezultati koje su iznijeli za Radio Zadar su zabrinjavajući:

U Hrvatskoj je poznato oko 10.000 špilja i jama, a mi imamo evidentirane 934, dakle oko 10 posto je onečišćeno. U Zadarskoj županiji imamo 30-ak takvih lokacija.

Pokretač inicijative, speleolog Ruđer Novak nastavlja da će se broj boljom evidencijom i udvostručiti:

Stalno dobivamo nove dojave tako da očekujemo i povećanje postotka zagađenih jama. Najčešće se radi o lokalnom stanovništvu. Imamo situacija gdje mesnice bacaju klaonički otpad, firma bacaju građevinski otpad...

I koliko god brzo čistili špilje i jame, prijava o onečišćenjima je sve više. U Zadarskoj županiji je 30-ak takvih lokacija. Jedino rješenje je edukacija, što i jest jedan od glavnih zadataka incijative Čisto podzemlje osnovane 2015. godine:

Financiramo akcije čišćenja podzemlja, imamo relativno dobre kontakte na razini ministarstava tako da se i država uključila. Radimo edukativne akcije u suradnji s donatorima zahvaljujući kojima smo samo ove godine izvukli preko 150 kubika otpada iz podzemlja. U suprotnom bi nam trebale godine da toliku količinu izvučemo.

Ljudi nisu svjesni da voda u kršu cirkulira i ako bace smeće u jamu iza sela da će im se s oborinama kroz smeće procjeđivati otrovne tvari, od mikrobiološkog onečišćenja do kemikalija...

Prije nego sljedeći put netko pomisli odbaciti otpad u obližnju jamu, neka se sjeti činjenice da krško podzemlje čuva čak 70 posto hrvatskih zaliha pitke vode.