Cjepivo protiv koronavirusa je na vratima, a medicinsko osoblje u bolničkim sustavima, polovično se izražava za to da se i oni cijepe. Zašto je to tako, pitali smo bivšeg ministra zdravstva i pročelnika Interne službe zadarske bolnice, dr. Daria Nakića.
– U pitanju je nesigurnost kod ljudi, nedovoljna informiranost i iracionalni strah prema nepoznatom, iako cjepivo nije novina kao jedino sredstvo u borbi protiv epidemije. Takvom omjeru za i protiv pogoduje i klima širenja informacija društvenim mrežama u čemu su aktivni oni koji su već osvjedočeni protivnici bilo kakvog cijepljenja. A s druge strane, nemamo poziva u kojim će se stvarati pozitivan stav prema cijepljenju. Ja mislim kako ljudi nisu svjesni koristi koju će nam donijeti cijepljenje.
Dr. Nakić pri tom misli da cjepivo donosi zaštitu zdravlja svakog ponasob kao i zajednice. Nastavak epidemije bez cijepljenja, dovest će u pitanje radna mjesta, psihičko zdravlje pojedinaca, punjenje državnog proračuna, a samim time bit će, prema riječima šefa Interne, ugrožen i zdravstveni sustav.
On je pokazao sve svoje slabosti u ovoj korona situaciji. Bolnice su, kako kažu sami medicinari, pokleknule. Što je najgore u svemu tome?
– Na ovaj način mi smo samo usmjereni na COVID- 19 kao bolest, druge bolničke djelatnosti sve se više sužavaju, a najviše su ugroženi pacijenti. Nemam statističke podatke, ali je primjetno da otkrivamo sve više bolesnika s malignim bolestima koji nam dolaze u fazi kada je liječenje otežano ili zakašnjelo, ističe dr. Nakić.
Ipak, sami zdravstveni djelatnici pokazali su prilično veliki otpor za cijepljenje. Kako to tumačite?
To me, moram priznati, začuđuje. Činjenica je da smo mi liječnici isti ti koji prepisujemo lijekove s opisanim nuspojavama. Uzmite samo pencilinski šok kao popratnu pojavu. Kod cjepiva se navode blaže alergijske rekcije. Od Hrvatskog zavoda javno zdravstvo dobili smo upute da cijepljenje nije preporučljivo za trudnice i osobe koje imaju protualergijske reakcije. Tako je kod svakog cjepiva.
Što bi bili argumenti ZA cijepljenje?
– Puno je manje štete od alergijske reakcije nego li od COVID-a 19. Osim što nam oboljeli pune COVID odjele i zauzimaju bolničke kapacitete, jedan dio onih koji su preboljeli koronu ima kronične respiratorne posljedice.
To je uočeno na našem odjelu Pulmologije pa je dr. Eugenija Basioli Kasap predložila da se za njihovo praćenje otvori ambulanta u sklopu dnevne bolnice u Poliklinici. Složio se s tim ravnatelj i sam pulmolog, dr. Željko Čulina. Ta će ambulanta s radom početi 11. siječnja 2021. (simbolično sve u znaku jedinice, a zadarska bolnica će u tome biti prva, op.a).
Javnost je skeptična na brzo proizvedena cjepiva i kratko vrijeme testiranja. Koliko su ona sigurna zaštita i na koji rok?
Za mene su pouzdana s obzirom da su ih prihvatile regulacijske agencije u SAD-u i Velikoj Britaniji, a one su itekako stroge, kao i EMA, agencija EU koja nakon njih pušta cjepiva na tržište (upravo danas, op.a). Cjepiva garantiraju 95 posto djelotvornosti. Jedina im je manjkavost rok zaštite. Za sad je to šest mjeseci, zato se daju dvije doze.
Koje biste Vi osobno cjepivo izabrali s obzirom na to da je Hrvatska kupila 5.9 milijuna doza od četiri proizvođača?
Svejedno. Bilo koje cjepivo koje odobri regulatorna agencija Europske unije. Meni je žao da mi već nismo počeli s cijepljenjem.
U poruci svojim zapolenicima naveli ste kako ćete biti prvi koji će se cijepiti. Kakav je odaziv na Internoj?
Jesam. Spreman sam to napraviti i pred medijima kako bi potvrdio svoj poziv i ostalima da se cijepe. Kod nas na Internoj je 220 zaposlenih. Na prvu ih je reagiralo 60 posto, pa smo naknadnim izjašnjavanjem došli do 70 posto. Međutim, 90 posto anketiranih liječnika Interne pristalo je na cijepljenje.
Što bi Vi, da ste sada ministar zdravstva, poduzeli u ovoj situaciji koja se naziva borba s koronavirusom?
Kampanju za cijepljenje koje treba promovirati u javnosti. Pozvao bi građane da ne gledaju samo sebe već i zajednicu u kojoj žive. Osobito naše starije sugrađane koje treba obavezno cijepiti. Sada tek vidimo koliko nam nedostaje normalan, odnosno uobičajen život.
Cijepljenjem možemo priželjkivati i turističku sezonu te održavanje standarda svakog pojedinca i društva. Već sam rekao svojima na Internoj kako je cijepljenje sloboda i izbor svakog od nas, ali ta sloboda mora u sebi sadržavati i odgovornost za drugoga.
A što je s onima koji se ipak ne žele cijepiti?
Takve građane ne treba diskriminirati u liječenju. Ali onima koji završe u samoizolaciji, a nisu cijepljeni, mislim da HZZO ne bi trebao pokrivati troškove bolovanja. Država je svima omogućila besplatno cijepljenje, a ono zapravo nije besplatno jer smo ga svojim poreznim davanjima, svi mi kupili.