Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, obišao je u petak, u pratnji zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, zagrebačku katedralu i Nadbiskupski dvor koji su teško oštećeni u potresu.

Kardinal Bozanić upoznao je nadbiskupa Puljića s oštećenjima na zagrebačkoj katedrali te sljedećim koracima u osiguravanju katedrale od daljnjih oštećenja. Ono što je najhitnije učiniti odnosi se na osiguravanje svoda i zidova apside koji su najjače stradali u potresu i za koje postoji opasnost od urušavanja.

Na završetku obilaska kardinal Bozanić i nadbiskup Puljić zadržali su se u molitvi kod groba bl. Alojzija Stepinca, koji je rođen upravo na današnji dan 1898. godine, zamolivši njegov nebeski zagovor za sve stradale u potresu kao i za sve koji su uključeni u obnovu.

Po obilasku katedrale nadbiskup Puljić uputio se u Nadbiskupski dvor gdje su ga uz kardinala Bozanića o razmjerima štete upoznali nadzorni inženjer na sanaciji Nadbiskupskog dvora i Nadbiskupskog duhovnog stola dipl. ing. Boris Blažević te statičar dipl. ing. Nenad Tepeš.

Po završetku obilaska predsjednik HBK-a nadbiskup Puljić je rekao da razmjeri štete, kada se vide uživo ostavljaju bez riječi te je okupljenima poručio: »Niste sami. Uz vas smo molitvom i svakom podrškom«, izvijestili su iz Tiskovng ureda Zagrebačke nadbiskupije.

Puljić je u petak posjetio i samostan sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu i istoimenu samostansku i župnu crkvu koja je teško oštećena u potresu 22. ožujka.

Primili su ga provincijal franjevaca trećoredaca fra Ivo Martinović, provincijski vikar fra Ivan Paponja, koji je također gvardijan samostana i župnik, te fra Zvonimir Brusač, provincijski tajnik. Nadbiskup je upoznat s oštećenjima na svodovima i pročelju crkve, kao i s planovima za hitno učvršćenje građevine i za njezinu dugoročnu statičku sanaciju i osiguranje. Posjetio je i Dvoranu biskupa Srećka Badurine pokraj crkve, u kojoj će biti liturgijska slavlja dok se ne završe radovi na obnovi.

U prigodnom razgovoru u samostanu zanimao se za život samostanske i župne zajednice u prvom razdoblju zaštite od nove zarazne bolesti COVID-19, u kojem su bila prekinuta liturgijska slavlja i redovne pastoralne aktivnosti. Provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša ima svoje početke potkraj srednjega vijeka u Zadru i okolici, a danas njezini članovi žive i djeluju u četiri samostana na području Zadarske nadbiskupije. Braći Provincije povjereni su vođenje i pastoralni rad u pet župa, stoji u objavi Tiskovng ureda Zagrebačke nadbiskupije.