Čitatelj nam se javio s komentarom o odvajanju biootpada u Zadru, odnosno o tome kako građani i dalje biootpad ne bacaju kako treba. Uz tekst, ekološki osvješteni građanin poslao je fotografije pozitivnih primjera, ali i fotografije onih negativnih, odnosno kako odlaganje otpada često izgleda.

Svakodnevnim prolaskom gradom i zavirivanjem u smeđe kante primjećujem(o) da, i nakon skoro godinu dana otkako su postavljene, dobar dio građana biootpad ne odvaja kako treba.

Pozitivan primjer odlaganja biootpada (Slika 1. i 2.)

Problem je u bacanju biootpada u plastičnim vrećicama. Te vrećice nisu biorazgradive i ne bi se uopće trebale nalaziti u smeđim kantama.

Za početak, problem nastaje kada se u jednoj kanti nađe više od 50-100 takvih vrećica. To pomnožimo s brojem kanti u kvartu, pa dobrim dijelom i u gradu, i dolazimo do vrtoglavog broja vrećica. Vrlo je malo vjerovatno da će se u budućnosti biootpad iz toliko sitnih vrećica moći izdvojiti i kasnije iskoristiti, pri čemu sav trud oko prvotnog odvajanja pada u vodu.

Uz to, biootpad koji je "zapakiran" u nepropusne plastične vrećice nema doticaja s kisikom, pri čemu nastupa proces anaerobne digestije (truljenja), te se tijekom procesa oslobađa metan, vrlo štetan staklenički plin.

Kada se prikupi "refužo" biootpad koji nije u vrećicama, i takav bude istrešen na plohu za biootpad na odlagalištu, razgradnja će se odvijati uz prisustvo kisika i nusproizvodi će biti vodena para i ugljikov dioksid, koji je daleko manje štetan od metana.

Dakle, biootpad bi u kante trebalo bacati direktno, bez plastičnih vrećica, ili zamotanog u papirnate vrećice ili novinski papir.

Valja reći da su se Zadrani, izuzev plastičnih vrećica, poprilično popravili u odvajanju biootpada u odnosu na početak kad su kante tek postavljene, i bile krcate svega i svačega.