Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak danas je u Zadru sudjelovala na panelu "Tržište rada i mediji", održanog u okviru 12. Dana elektroničkih medija, što se od jučer do sutra održava u Zadru. Divjak je istaknula kako naše obrazovanje zaostaje za svijetom, te da naši pretrpani kurikulumi odgovaraju prvoj industrijskoj revoluciji, a ne četvrtoj.

- Kada se obrazlaže zašto nam treba obrazovna reforma često se spominje podatak kako će 65 posto djece koja se sada obrazuju raditi zanimanja koja danas ne postoje. Ali ta reforma je dugotrajan proces u koji tek krećemo. Škola za život je prvi korak a svaka nova promjena mora težiti tome da razvija fundamentalna znanja, socijalne vještine, kreativnost i inovativnost. Više ne možemo računati da će za svako zanimanje postojati obrazovni program. Moramo promišljati studijske programe s puno više praktičnog rada, rada u grupama, istraživačkog rada. Važno je da profesori svoju profesiju drugačije percipiraju, da umjesto klasičnog prenošenja znanja naprave korak nazad i daju učenicima mogućnost da iskažu svoju kreativnost, rekla je Divjak.

Dotaknula se i strukovnog obrazovanja, koje je desetljećima bilo zanemareno i degradirano, iako se sada na tržištu rada pokazuje da su to tražena i izvrsno plaćena zanimanja.

- Važan je iskorak dualno obrazovanje, u kojima su učenici istovremeno, osim u prvom razredu, i radnici. Istraživana pokazuju da su nerutinski poslovi i kognitivna znanja ono što će se tražiti budućnosti. Za takav vid obrazovanja ima i u visokom obrazovanju, pogotovo u stručnim studijima . Neke kompetencije kao digitalne vještine treba razvijati bez obzira na otpor javnosti. Bez toga naša djeca nemaju šanse. To ne znači da je bitno samo posjedovanje tableta, nego se tehnologija treba znati koristiti za rješavanje problema i učenje, rekla je ministrica.

Pomoćnica ministrice Marija Knežević Kajari rekla je kako na hrvatskom tržištu rada imamo 120 tisuća nezaposlenih i 15 tisuća nezaposlenih, za koje poslodavci ne mogu naći adekvatnu radnu snagu. Tražena zanimanja su strojarstvo, automobilska industrija, matematika, građevinarstvo, ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj Europi.

- Obrazovni sustav ne prepoznaje tržište rada, obrazuju se djeca koju će svoju budućnost potražiti izvan Hrvatske. Znamo koja zanimanje nedostaju i gdje se sutra mogu zaposliti. Obrtnička zanimanja smo devastirali, a danas vidimo da je to neistina jer je vrhunski majstor itekako cijenjen i plaćen. Ova vlada je krenula s nekim mjerama, prepoznala je problem, no to je dugotrajni proces, dok učenici dođu do tržišta rada proteći će vrijeme, rekla je predsjednica HUP-a Gordana Deranja.

- Učenik mora biti ponosan što ide u strukovni školu, mora biti jasno da to njegovo zvanje i školovanje zanimljivo i društveno važno. Dok ulaze na stražnja vrata škola da ih ne vide, to nećemo imati, zaključila je Divjak.
Kroz panel je kratkim filmićima i razgovorom sa sudionicima okupljene vodio poznati hrvatski novinar Goran Milić.